Europske zemlje sastavljaju plan za široku koaliciju država koja bi pomogla osloboditi pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, uključujući slanje brodova za razminiranje i drugih vojnih plovila. No plan bi bio proveden tek nakon rata i mogao bi isključiti jednu zemlju - Sjedinjene Američke Države. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je rekao da je plan međunarodna obrambena misija koja ne uključuje "zaraćene" strane, što znači SAD, Izrael i Iran. Europski diplomati upoznati s planom navode da europski brodovi ne bi bili pod američkim zapovjedništvom. Cilj europskog plana je dati brodarskim kompanijama povjerenje da koriste tjesnac nakon završetka borbi, za koje dužnosnici kažu da bi mogle potrajati.
Plan će vjerojatno uključivati i Njemačku, koja je dosad javno oklijevala čak i razmotriti bilo kakvo vojno sudjelovanje, prema riječima visokog njemačkog dužnosnika. Njemačka, koja se nakon Drugog svjetskog rata suočava s velikim političkim i pravnim ograničenjima za sudjelovanje u vojnim operacijama u inozemstvu, mogla bi svoju obvezu iznijeti već u četvrtak, piše The Wall Street Journal. Uključenje Berlina znači da bi misija mogla biti opsežnija nego što se ranije očekivalo. Njemačka ima veće fiskalne kapacitete od Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske te posjeduje ključne vojne resurse potrebne za ovu misiju.
Ovog petka Macron i britanski premijer Keir Starmer bit će domaćini online sastanka nekoliko desetaka zemalja kako bi raspravili kako najbolje osigurati Hormuški tjesnac nakon završetka sukoba. Starmer će osobno sudjelovati na događaju u Parizu, dok će se većina ostalih zemalja uključiti putem videokonferencije. SAD neće sudjelovati, rekli su francuski i britanski dužnosnici. Kina i Indija su pozvane, ali nije jasno hoće li sudjelovati. "Misija o kojoj govorimo mogla bi biti raspoređena tek kada se smiri situacija i prestanu neprijateljstva", rekao je u utorak francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, dodajući da bi međunarodna koalicija koordinirala s državama koje graniče s tjesnacem, uključujući Iran i Oman. To sugerira da misija ne bi mogla započeti bez iranskog odobrenja.
Među Europljanima još uvijek postoje nesuglasice. Francuski diplomati smatraju da bi sudjelovanje SAD-a učinilo operaciju manje prihvatljivom za Teheran, dok britanski dužnosnici strahuju da bi isključivanje Amerikanaca moglo naljutiti predsjednika Trumpa i ograničiti opseg operacije. Rasprava o tome treba li izostaviti SAD pokazuje sve napetije transatlantske odnose nakon godine u kojoj je Trump uveo carine na europski izvoz, povukao potporu Ukrajini i zaprijetio vojnom silom kako bi preuzeo Grenland od Danske, saveznice u NATO-u. Napetosti su dodatno porasle zbog rata s Iranom, koji većina europskih čelnika smatra nezakonitim i štetnim za gospodarstvo. Trump je tjednima lobirao da europski saveznici pošalju ratne brodove u Perzijski zaljev kako bi silom ponovno otvorili tjesnac, no europski dužnosnici to su odbili. Macron je rekao da bi takav potez bio "nerealan", dugotrajan i izložio brodove opasnostima s obale i balističkim projektilima. Nekoliko čelnika upozorilo je i da bi to značilo uvlačenje u sukob koji je među europskim biračima vrlo nepopularan.
Trump je sada pozvao Europu da pomogne u američkim naporima blokade iranskih luka, s ciljem da se Iran gospodarski pritisne kako bi ponovno otvorio ključni plovni put kojim prolazi oko petine svjetske nafte i drugih važnih roba poput gnojiva. Starmer i drugi europski čelnici to su također odbili, naglašavajući da je njihov fokus na oslobađanju prometa, a ne njegovom dodatnom ograničavanju. Trump je kritizirao Europu zbog nedovoljnog angažmana te rekao da razmatra američko članstvo u NATO-u. Tijekom posjeta prošlog tjedna rekao je glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu da očekuje da Europa pojača svoje napore. Ostaje nejasno hoće li europski plan pomoći tek nakon završetka sukoba zadovoljiti američkog predsjednika.
Plan ima tri glavna cilja: prvo, osigurati logistiku kako bi stotine brodova koji su trenutno blokirani mogle napustiti tjesnac. Zatim provesti veliku operaciju razminiranja kako bi se omogućio prolazak većeg broja brodova. Iran je u ranoj fazi sukoba postavio mine, a njihovo uklanjanje ključno je za obnovu prometa. Razminiranje je područje u kojem Europa ima više kapaciteta od SAD-a, koji je većinom povukao svoju flotu za razminiranje, dok europske zemlje raspolažu s više od 150 takvih plovila. No riječ je o dugotrajnom i zahtjevnom procesu. Konačni cilj je uvođenje redovitih vojnih pratnji i nadzora, putem fregata i razarača, kako bi se brodarskim kompanijama osigurala sigurnost prolaska kroz tjesnac. Još nije jasno koliki će vojni angažman biti potreban.
Analitičari ističu da će i nakon trajnog primirja zapadna vojna prisutnost biti ključna za ponovno pokretanje prometa. Plan se djelomično temelji na konceptu "koalicije voljnih" u Ukrajini, gdje europske zemlje nude slanje ograničenog broja vojnika tek nakon postizanja trajnog mira, kako bi odvratile Rusiju i ojačale povjerenje investitora.
Otvori KEKS Pay
