Pitanje usklađenosti srednjoškolskih obrazovnih sustava s potrebama tržišta rada tema je koja dobiva na iznimnoj važnosti u vremenu kada je očito da Bosni i Hercegovini kronično nedostaje radnika za brojna zanimanja, pogotovo u strukovnom obrazovanju, a kako bi se stvari ipak pokušale pomaknuti u pravom smjeru, nužno je prilagođavati se tehnološkim promjenama, ali i raditi na uvođenju koncepta dvojnog obrazovanja, piše Večernji list BiH.
Zakonsko rješenje
Zapadnohercegovačka županija jedna je od onih koje su povukle do sada najkonkretnije poteze u tom smjeru te valja uputiti na novi o Zakon o srednjoškolskom strukovnom obrazovanju i obuci ZHŽ-a koji svoj fokus ima upravo na osnaživanju veza obrazovnog sustava i poslovne zajednice te otvara nove perspektive učinkovitijeg suočavanja s izazovima na tržištu rada. Istodobno, aktualiziraju se i procesi koji se odnose na pojedine obrazovne ustanove. Tako je na posljednjoj sjednici Vlada Zapadnohercegovačke županije donijela dvije iznimno važne odluke koje se odnose na srednjoškolsko obrazovanje: dala je suglasnost za uvođenje novih obrazovnih programa u Srednjoj školi Antuna Branka Šimića Grude, kojim se u navedenoj srednjoj školi uvode novi programi – zanimanja: dizajner unutarnje arhitekture interijera, znanstveno-laboratorijski tehničar u trajanju od četiri školske godine i frizer u trajanju od tri godine. Također je dala suglasnost za uvođenje novih struka - zanimanja u Srednjoj strukovnoj školi Ruđera Boškovića Ljubuški, kojim se u navedenoj školi uvodi novi program – zanimanje: građevinski tehničar u trajanju od četiri školske godine. Paralelno s ovim aktivnostima, valja uputiti i na novo zakonsko rješenje o srednjoškolskom strukovnom obrazovanju i obuci ZHŽ-a koje zapravo u praksu uvodi koncept dvojnog obrazovanja.
U školama će se praktična nastava i vježbe izvoditi u kabinetima praktične nastave, ali se praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa, pod stručnim nadzorom ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, mogu izvoditi kod poslovnog subjekta koji ima odgovarajuću opremu i druge uvjete. A u slučaju kada se praktična nastava i vježbe izvode u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25 posto od ukupnog broja.
Potrebe modernizacije obrazovnog sustava svjesni su i u susjednoj Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koja provodi aktivnosti u smislu kurikularne reforme.
Marija Buhač, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, ovih je dana razgovarala sa Željkom Ćorićem, ravnateljem Zavoda za školstvo HNŽ-a, a u fokusu razgovora bilo je pitanje kako unaprijediti kakvoću obrazovanja, s posebnim osvrtom na aktivnosti u vezi s kurikularnom reformom.
Ravnatelj Ćorić upoznao je predsjednicu Buhač s aktivnostima koje Zavod provodi, a sve u cilju unaprjeđenja kvalitete obrazovanja, ali i provedbi reformi koje je nužno učiniti kako bi obrazovni sustav bio u skladu s potrebama današnjice.
- Kontinuirano radimo na organiziranju osposobljavanja prosvjetnih djelatnika u skladu s planovima kurikularne reforme. Svjesni smo kako su postojeći nastavni planovi i programi zastarjeli i ne prate trendove i nova postignuća niti razvijaju toliko tražene kompetencije, što pred nas stavlja zadaću predano raditi na cjelovitoj reformi obrazovnoga sustava - kazao je Ćorić.
Važnost reformi
- Obrazovanje ostaje jedan od ključnih izazova i u 2025. godini. Nastavak kurikularne reforme jest prioritet i ona ostaje središnja točka naših aktivnosti kada je u pitanju obrazovanje. Podaci koje iščitavamo iz međunarodnih istraživanja o kakvoći obrazovanja i znanju učenika u našoj županiji jasno upozoravaju na to kako promjene na tomu polju više nisu pitanje izbora nego nužnosti. Stoga, ustrajat ćemo na reformama jer nemamo pravo zanemariti naraštaje koji dolaze - dodala je Buhač, podsjetivši kako je u programu rada Vlade predviđen niz zakonskih propisa na tomu polju.
Na kraju susreta uime Zavoda za školstvo HNŽ-a Ćorić je predsjednici Buhač uručio Povelju za izniman doprinos i pomoć pri razvoju kurikularne reforme u odgojno-obrazovnim ustanovama HNŽ-a.
Prema svemu sudeći, županije su svjesne promjena koje trebaju iznijeti u smislu obrazovanja, a poglavito s obzirom na činjenicu da istraživanja institucija pokazuju određene trendove kada govorimo o deficitarnim zanimanjima. Od zanimanja s diplomom srednje tehničke škole najtraženiji su trgovac, komercijalist, konobar, agent u pozivnom centru, tehničar mehatronike, medicinska sestra. Najtraženija zanimanja sa zanatskom srednjom školom su prodavač, konobar, vozač kamiona, zavarivač, kuhar, šivač, krojač, zidar, tesar...
