Metoda VNS-a (Vagus Nerve Stimulator) poznata kao pacemaker za epilepsije počela se primjenjivati u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar prije godinu dana te je i do danas jedina ustanova u BiH koja se time bavi, objavljeno je iz ove bolnice.
Ugradili sedam uređaja
U godinu dana ugrađeno je sedam VNS uređaja, od toga kod pet pacijenata prva implantacija, a kod dva pacijenta zamjena baterije kod kojih je ugradnja bila u dječjoj dobi u drugim centrima, izvan BiH.
Jedan takav VNS uređaj koji uvelike olakšava svakodnevni život s epilepsijom ugrađen je i prije nekoliko dana djetetu koje je izbjeglica iz Palestine, a sada s prebivalištem u gradu Sarajevu, kazali su iz SKB-a Mostar. Dr. sc. Ana Boban Raguž, neuropedijatrica s Klinike za dječje bolesti SKB Mostar koja sudjeluje u cjelokupnim procesu provođenja ove metode nakon godinu dana od prve implantacije ima samo riječi hvale za sav utrošeni trud: "Od roditelja imamo pozitivne reakcije, kod nekih pacijenata je došlo do značajne redukcije napadaja, boljeg su raspoloženja, budniji su, manje koriste lijekove za prekidanje napadaja. Pacijenti koji imaju iskustvo ugradnje generatora u drugim centrima navode poboljšanje kvalitete života jer ne moraju putovati u inozemstvo radi programiranja VNS-a. Iako moram naglasiti da je riječ o teškim oblicima epilepsije gdje pacijenti svakodnevno imaju veliki broj napadaja." Kandidati za primjenu VNS-a, po riječima dr. Boban Raguž pacijenti su s farmakorezistentnom epilepsijom, nekontroliranom generaliziranom ili fokalnom epilepsijom koji nisu kandidati za resektivno kirurško liječenje epilepsija. Prema tome, kod pacijenata bi trebalo provesti prekiruršku evaluaciju prije ugradnje VNS-a. Važno je napomenuti kako je danas tranzicijska medicina, prijelaz iz dječje u odraslu dob veliki trend. Naši pacijenti s implantiranim VNS-om nakon što napune 18 godina i dalje se prate kod navedenog tima liječnika što značajno olakšava tranziciju iz dječje u odraslu dob, naglasila je dr. Boban Raguž. Glede financiranja, iskazala je zadovoljstvo što se ugradnja VNS-a kod djece u potpunosti financira od strane Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje dok se odrasli pacijenti financiraju za sada 50% od županijskih zavoda, a ostalo ide na teret bolnice. Implantacija i programiranje se provodi timski te su u cjelokupan proces uključeni: dr. Marko Bošnjak, doc. dr. sc. Nataša Pejanović Škobić i dr. sc. Ana Boban Raguž pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Paladina te uz veliku podršku menadžmenta SKB Mostar.
Najčešća neurološka bolest
Podsjećamo, epilepsija je najčešća neurološka bolest, u svijetu ima oko 7 milijuna oboljelih, a trećina svih epilepsija spada u farmakorezistentne epilepsije koje se bezuspješno liječe odgovarajućim antikonvulzivnm lijekovima. Upravo su oni potencijalni kandidati za ugradnju VNS-a, uređaja koji se implantira potkožno u gornjem lijevom dijelu prsišta i povezuje se tankom žicom s vagusom. Vagus je jedan od dvanaest kranijalnih živaca i stimulirajući vagus djeluje se na epileptogena područja u mozgu. "Smatram da će potreba za VNS-om biti sve veća, zbog velikog broja pacijenata s farmarkorezistentnom epilepsijom koji zahtijevaju nove metode liječenja", poručila je dr. Boban Raguž.
Otvori KEKS Pay
