Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Savjeti stručnjaka kako se ponašati na bazenu

26. srpnja 2021. u 17:42 0 komentara 110 prikaza
Foto: INZ

Voda nije samo osnovna fiziološka potreba čovjeka nego nam može pružiti i radost rekreacije. Vode za sport i rekreaciju su dragocjene oaze, a kao fizička aktivnost plivanje je jedna od najefikasnijih aktivnosti za unapređenje i očuvanje dobre kondicije i zdravlja. Međutim rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike. Ovi rizici se mogu podijeliti u tri grupe, utapanje i ozljede, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnost od kemijskih sredstava, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

“Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te objekte. To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke”, ističe Jasmin Durmišević, doktor iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Zavoda za javno zdravstvo Instituta.

O načinu ulaska i vodi u bazenima

Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima, “jakuzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora. kod odraslih, najčešća su utapanja ili povrede na bazenima povezana sa unosom alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i kupanje u alkoholiziranom stanju.

“Ozljede povezane sa kupanjem na bazenima su ozljede glave i mozga, ozljeke kralježnice, ruku nogu i stopala. Ovim ozljedama je najčešće uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle ove povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju, te da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima”, istaknuo je.

Pristup na skakaonicama, kako objašnjava, treba biti dopušten samo osobama koje treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor.

Ne smije se ulaziti naglo u vodu

Dodao je da se nikada ne smije naglo ući u vodu, te da je neophodno napraviti period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena.

“Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja ili ozljede. Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse, gljive, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti nužno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna voda, te da se prije puštanja i tijekom korištenja bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinficira”, pojasnio je Durmišević.

Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni sustav mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom.

Važna je filtracija i dezinfekcija vode

Kako dalje navode iz INZ-a, tokom upotrebe bazena nužno je osigurati kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju vode. Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumjeva redovitu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu hlorisanja vode.

“Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti izravno sa vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sustava putem raspršenih vodenih kapljica. Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam”, kažu stručnjaci INZ-a.

Osobe koje boluju od zaraznih bolesti, kako navode, ne bi smjele koristiti javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače.

“Osobama sa vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen. Na bazenima postoji povećani rizik od prenosa bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija”, istakli su.

Malo dijete se može utopiti i u šest centimetara vode

Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni, izrađeni od plastike, kao i oni na napuhivanje. Manji bazeni na napuhivanje se koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba dobro proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere.

Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija ovakvih bazena se može vršiti u kućnim uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema uputstvima proizvođača. Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu, voda se treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u bazen svi kupači trebaju da se tuširaju. Malu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u bazen.

“Također je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju ostaviti bez nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se može utopiti i u vodi dubine šest centimetara”, ističe Durmišević.

Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke temperature zraka postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti. U okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne, a u odsustvu obezbjediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od sunca.

U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i zaštitnim kremama te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava rizik obolijevanja od raka kože.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.