Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

S Trtom na Trtle u trtlanske vrtle

Na vrhu planine fra Tomo Puljić blagoslovio križ, Gospin kip i kip sv. Mihaela. Ubuduće, redovite mise bit će na Mioljdan
21. srpnja 2015. u 18:39 0 komentara 823 prikaza
Foto: Večernji list
Pogledajte galeriju 1/2

Od proljetos me jedna složna i uvijek vesela družina lovaca i ljubitelja prirode iz Turčinovića, sela uz cestu Široki Brijeg – Međugorje, čuvenog po veliko i malonogometnim podvizima, osobito po Stanku Bubalu - Ronaldu iz Turčinovića, koji je krajem prošloga i dobrim dijelom ovoga milenija oduševljavao nogometne kibice Širokoga Brijega, Osijeka, austrijskog Karntena i Hajduka, nagovarala na izlet "u brdo". Brdom zovu planinu iznad njihova sela, poznatu pod imenom Trtle. Uvijek sam nalazio "jake" razloge za odgodu izleta, ali u srijedu su me nazvala braća Stanko i Zoran Bubalo Trto i gotovo zapovijedili tonom na koji nije imalo smisla prigovarati:

S fra Tomom i 
nogometašem Stankom 
u 'prašumu'

- Slušaj dobro! Orilo-gorilo, u četvrtak se ide na Trtle! Nema vrdanja, odlaganja i drugih "izmicausa"! Pritegni opanke i idemo! Polazak je u devet ujutro ispred crkve na Brigu. Bit će još desetak prijatelja, od kojih će jedni krenuti iz Turčinovića, drugi preko Uzarića. Do Primorčeve vikendice ćemo džipom, pa pješice do vrha. S nama će i gvardijan fra Tomo Puljić. On će blagosloviti križ, kipove Djevice Marije i sv. Mihaela, koje smo postavili na vrhu Trtala (689 m/nm). Pomolit ćemo se, pa onda nizbrdo do vikendice Ivana Primorca. Tu ćemo ručati, "baciti pjesmu", odmoriti se i pred mrak krenuti nazad. Trto i njegovi turčinovićki lovci i ostali prijatelji godinama su tumarali po Trtlama, pa su svoja tumaranja željeli obilježiti postavljanjem spomenutih relikvija na vrhu planine:

- Po mnogim vrhovima u BiH planinari, lovci i izletnici postavljaju zastave, kipove, križeve, spomenike i tko zna što sve, pa smo eto i mi odlučili nešto takvo učiniti... Uz Gospin kip, postavili smo i kip sv. Mihaela, koji je bio vođa anđela, a ujedno je i zaštitnik policije, objasnio je Trto.

Malo sam gunđao zašto nismo krenuli ranije i izbjegli vrućinu, jer dok smo se dovezli do Primorčeve vikendice, temperatura je već prešla 35 stupnjeva. Slijedilo je mučno penjanje kroz pravu prašumu, visoku travu, tilovinu i draču. U skupini su bili Stanko Bubalo, koji je imao zahtjevnu ulogu vozača džipa, te fra Tomo Puljić i vodić Želimir Bubalo, koji je najbolje poznavao put. Malo sam ga kritizirao što je na Trtle krenuo u papučama i kratkim hlačama:

- Sigurno se plašiš zmija? Budi siguran, ovdje ih nema, ni one ne mogu živjeti gdje ne žive ljudi, tvrdio je Želimir.

Hm, ili zmija stvarno nema, ili su se crnostrici razbježali kad su čuli naše glasove. Do vrha smo stigli kroz gustiš mokri kao ribe. Znoj je curio u potocima.

Pogled na Hercegovinu

Gore su prije nas stigli Franjo Bilać, Tomislav i Ante Jurilj, Miro Knezović, Zoran, Marinko i Ivan Bubalo Luis... Pregrijani fra Tomo uoči molitve i blagoslova prije dvije i pol godine podignutog 500 kg teškoga dubova križa, te kipova Djevice Marije i svetog Mihaela, obukao je habit, pa mu je sigurno bilo još toplije, čak vrelo...

- O Bože! Gdje ste me po ovome zvizdanu doveli u ovaj krš i kamenjar, blago je ukorio fra Tomo nazočne i našalio se:

- Spasitelju, da tebe nema, sve bih ovo porušio! Ali, neću ništa rušiti, nego ću zahvaliti Turčinovićanima koji su ovdje uz puno muke dovukli i postaviti sedam metara visoki križ i kipove, te na jarbol postavili hrvatsku zastavu...

Zastava se dvogledom može uočiti na vrhu iz petnaestak sela, te s Čabulje, Čvrsnice, Prenja, Veleža, Hrguda i drugih hercegovačkih planina. Neki tvrde kako se zastava za vedrih dana poslije kiše može vidjeti čak s vrha stotinjak kilometara udaljene Kamešnice kod Livna. Nakon molitve i blagoslova kipova Djevice Marije i sv. Mihaela, pao je prijedlog da se ubuduće svake godine na Mioljdan (29. rujna) na ovom mjestu održi sveta misa:

- Mjesto gdje će se održavati misa nekako je razmeđe Buhova, Uzarića i Turčinovića. Ovdje su se sastajali pastiri, ovdje su se rađale ljubavi cura i momaka, a bogme su se znale roditi i svađe, koje su često završavale obračunom kamenicama između pastira iz Buhova i Turčinovića. A znali smo jedni drugima i štetu napraviti, recimo lišnjake zapaliti, "duvare" porušiti, ovce rastjerati... Srećom, tih gluposti više nema, ostale su tek priče o tim davnim danima...

Na razmeđu Širokoga, 
Čitluka i Mostara

Planina Tretle je teško prohodni kraj. Najviši vrh ima samo 690 metara, ali Trtle su neprohodnije, negostoljubivije i nepristupačnije nego recimo Čvrsnica, Čabulja, Vran, Ljubuša, Velež, Prenj... Planina je široka najviše 4 – 7 kilometara, ali se "pružila" 15 – 17 kilometara u dužinu, od Turčinovića na sjeverozapadu do Podgorja i Sretnica na sjeveroistoku i istoku. Oko "džunglasto" obrasle planine su uz Turčinoviće još sela Buhovo, Uzarići, Jare i Ljuti Dolac u širokobriješkoj, Podgorje i Sretnice u mostarskoj, te Blatnica, Gornji Ograđenik, Blatnica i Čalići u čitlučkoj općini. Sa sjevera uz Trtle se po cijeloj dužini smjestilo Mostarsko blato, s južne pak strane je broćansko vinogorje:

- Sva sela oko Trtla nekada su u planini napasala stoku, a planina u dobroj mjeri bila njihova hraniteljica. Malo tko ovdje nije imao staju. One su se srušile, ali pojedinci ovdje grade vikendice. Isto rade Turčinovićani, Uzarićani, Jarani, Biogračani, Ljutodočani. Dok je planina ovako šumovita i neprohodna, bit će i romantična, ali kad se izgrade ceste, bojimo se da će biti masovna sječa šume. Ovdje se i ranije sjeklo drvo za ogrjev, sijao ječam, a u vrtlima sadio krumpir, čuvena poluranjka, kraljica krumpira.

Poluranjke već dugo nema ni za lijeka, a vrtli su zarasli u šumu i šikaru. Neki su je pokušavali saditi, ali divlje svinje je pojedu zajedno s cimom i preoru vrtle. Pojedinci i dalje sade krumpir, ali to su nove sorte. Koliko su kvalitetne, vidi se po tome što ga ni svinje neće, kažu Turčinovićani. Divlje svinje nisu autohtoni stanovnici Trtla. Njih su ovdje još 1978. godine naselili lovci, a one se razmnožile. Uz njih ima dosta jazavaca, lisica, kunica, lasica, pa i orlova.
(Mario Knezović/Večernji list)

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.