Portugalski ministar vanjskih poslova Paulo Rangel i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman sastali su se u Zagrebu, gdje su, uz bilateralne teme, razgovarali i o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, o kojoj danas raspravlja i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Rangel je istaknuo kako Europska unija mora snažnije djelovati u Bosni i Hercegovini i potaknuti unutarnji dijalog koji bi vodio prema ustavnim reformama i većoj funkcionalnosti države.
“Daytonski sporazum bio je ključan korak prema miru, ali trideset godina poslije moramo napraviti korak naprijed,” rekao je Rangel. “Bosna i Hercegovina treba ustavni dijalog, reforme i veću pozornost Europske unije. Ne smijemo biti pasivni samo zato što nema rata. Potrebno je otvoriti prostor za suradnju među zajednicama i pomoći im da same provedu promjene.”
Podsjetio je kako poznaje političke prilike u Bosni i Hercegovini još iz vremena kada je bio zastupnik u Europskom parlamentu te da razumije složene odnose triju konstitutivnih naroda, ali i da je Europska unija u proteklim godinama bila previše pasivna u pokušajima da potakne dijalog i reforme. “Iz portugalskog i španjolskog iskustva znamo da se demokratska tranzicija može postići samo ako se gleda naprijed. Povijest je važna za znanstvena istraživanja, ali politika mora biti usmjerena prema budućnosti,” poručio je Rangel.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je da je Bosna i Hercegovina najbliži susjed Hrvatske te da Zagreb snažno podržava njezinu stabilnost i funkcionalnost, uz puno poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta. “Daytonski sporazum ostaje temelj ustavnog poretka i političke stabilnosti Bosne i Hercegovine. Sustav je zamišljen kako bi osigurao ravnotežu među trima konstitutivnim narodima i spriječio bilo kakvu dominaciju,” rekao je Grlić Radman.
Dodao je da je nakon tri desetljeća jasno kako su potrebne ograničene ustavne i izborne reforme kojima bi se ojačala pravedna politička zastupljenost i ravnoteža. “Promjene moraju poštovati specifičnosti zemlje i ne smiju narušiti mehanizme diobe vlasti. Hrvatska osobito inzistira na izmjeni izbornog zakona kako bi Hrvati mogli birati svoje legitimne predstavnike,” istaknuo je.
Grlić Radman je upozorio da put od Daytona do Bruxellesa ne smije značiti centralizaciju Bosne i Hercegovine niti ukidanje njezina multinacionalnog karaktera, nego upravo suprotno – jačanje ravnopravnosti svih triju naroda i učinkovito funkcioniranje institucija.
Sastanak Rangela i Grlića Radmana u Lisabonu održan je uoči sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, na kojoj se raspravlja o Bosni i Hercegovini i ulozi visokog predstavnika, što potvrđuje da tema BiH i dalje ostaje u središtu europske i međunarodne pozornosti.
Otvori KEKS Pay
