Radnici u BiH koji su zaposleni u privatnom sektoru često uzimaju bolovanje da se odmore ili nađu drugi posao, dok oni iz javnog sektora, pogotovo zdravstvenog, kako bi se bavili privatnim biznisima, tvrde iz sindikata.
Bolovanje u većem broju uzimaju radnici iz javnog sektora, podaci su kojima raspolaže Zavod zdravstvenog osiguranja, dok se oni koji rade kod privatnika u većini slučajeva boje biti odsutni s posla zbog otkaza i drugih posljedica. Država se ne bavi kontrolom onih koji trebaju poštivati radno vrijeme.
Međutim, do točnog broja onih koji uzimaju bolovanje u BiH teško je doći, ali je sigurno da desetke milijuna eura izdvajaju zavodi zdravstvenog osiguranja ako se radi o duljem bolovanju. U RS-u više od 51.000 radnika uzelo je bolovanje dulje od 30 dana u prošloj godini, što je za Fond zdravstvenog osiguranja bio trošak od 5,7 milijuna eura. U Federaciji BiH je to 42 dana, ali podaci za prošlu godinu još nisu objavljeni. U 2015. godini je evidentirano ukupno 714.110 dana bolovanja.
Privatni sektor u većini županija uopće ne dostavlja podatke o bolovanju, a kvaliteta dostavljenih podataka dijela privatnog sektora je vrlo sumnjiv. Javni sektor je većim dijelom dostavio ove podatke, ali pojedini domovi zdravlja su podatke dostavljali samo za svoje zaposlenike, a ne za sve osigurane osobe čije evidencije vode.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Sarajevske županije navode kako se na godišnjoj razini izdvaja približno tri milijuna eura za troškove bolovanja duljih od 42 dana. Najčešće se radi o bolestima osteo mišićnog sustava, hipertenziji, dijabetesu, neurološkim oboljenjima i psihijatrijskim bolestima. Drugi razlozi su bolovanja po osnovi njege bolesnog djeteta i člana uže obitelji, a značajan udio imaju i ozljede na radu.
U protekloj godini u SŽ stalni radni odnos angažirano je troje liječnika koji provjeravaju zloporabu bolovanja. Iako tri liječnika nisu dostatna za cijelu županiju, u prošloj godini zabilježeno je da je više bolovanja bilo kod zaposlenika u javnom, nego u privatnom sektoru.•
