Washington Post objavio je 13. studenoga tekst o „ne tako misterioznom nestanku stanke za ručak”, uz ocjenu da obrok tijekom radnog dana i dalje uglavnom jedemo sami, iako neke tvrtke povremeno časte zaposlenike ručkom kako bi ih vratile u urede. Brzi ručak za radnim stolom, uz čitanje e-pošte, poznat je i mnogima u BiH.
Zakoni o radu u oba entiteta BiH izričito propisuju pravo na stanku. Međutim, razlikuju se u jednoj važnoj pojedinosti: uračunava li se stanka u radno vrijeme, piše N1.
Federacija BiH: najmanje 30 minuta, izvan radnog vremena
Zakon o radu Federacije BiH u članku 44. propisuje da radnik koji radi dulje od šest sati dnevno ima pravo na stanku tijekom radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Ako radnik to zatraži, poslodavac mu jednom tjedno mora omogućiti stanku u trajanju od jednog sata.
Isti članak propisuje da se vrijeme stanke ne uračunava u radno vrijeme. Kako i kada se stanka koristi uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Stoga točan raspored, pa i podatak o tome produljuje li stanka vrijeme provedeno na poslu, treba potražiti u tim dokumentima kod poslodavca.
To bi se moglo promijeniti novim zakonom. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je u siječnju 2026. Vladi FBiH prednacrt zakona o radu, prema kojem bi stanka bila dio plaćenoga radnog vremena, a ministar Adnan Delić tada je rekao da s poslodavcima nije postignut kompromis o tom pitanju. Prema pisanju Nezavisnih novina od 3. rujna, tekst je i dalje bio u fazi prednacrta u Vladi, a da bi stupio na snagu, moraju ga usvojiti oba doma Parlamenta FBiH.
Republika Srpska: stanka se uračunava u radno vrijeme
U Zakonu o radu Republike Srpske stanka je uređena člankom 75. Radnik koji radi puno radno vrijeme ili najmanje šest sati dnevno ima pravo na stanku od 30 minuta, koja se ne može koristiti tijekom prva dva ni tijekom posljednja dva sata radnog vremena.
Zakon predviđa i kraće te dodatne stanke:
-
Radnik koji radi dulje od četiri, a kraće od šest sati dnevno ima pravo na najmanje 15 minuta odmora.
-
Radnik koji radi dulje od punoga radnog vremena, odnosno najmanje deset sati dnevno, uz stanku od 30 minuta ima pravo na još najmanje 15 minuta odmora.
-
Sve navedene stanke uračunavaju se u radno vrijeme.
Tko određuje kada idete na stanku
U Republici Srpskoj odluku o rasporedu korištenja stanke donosi poslodavac, u skladu s člankom 76. istog zakona. Ako priroda posla ne dopušta prekid ili se radi sa strankama, stanka se organizira tako da se rad ne prekida.
U Federaciji BiH to je pitanje, kako je navedeno, prepušteno kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorima o radu.
Stanka nije isto što i dnevni odmor
Stanka tijekom smjene i odmor između dvaju radnih dana dvije su različite stvari. Zakon o radu FBiH u članku 45. propisuje da radnik između dvaju uzastopnih radnih dana ima pravo na najmanje 12 sati neprekidnog odmora, a na sezonskim poslovima najmanje 10 sati. Tjedni odmor, prema članku 46., traje najmanje 24 sata bez prekida.
Radnik koji smatra da mu poslodavac uskraćuje pravo na stanku može se obratiti sindikatu ili inspekciji rada. Prije toga vrijedi provjeriti što piše u ugovoru o radu i pravilniku o radu jer su u tim dokumentima najčešće precizno navedena pravila.
Otvori KEKS Pay
