Hrvatska se priprema za uvođenje novog elektroničkog sustava naplate cestarine Crolibertas, koji bi od 1. ožujka 2027. trebao zamijeniti dosadašnji način naplate na autocestama.
Klasične naplatne kućice odlaze u povijest, a vozila će se identificirati pomoću ENC uređaja ili automatskim prepoznavanjem registarskih oznaka. Za osobne automobile bit će moguće koristiti oba modela, dok će za teška vozila ENC biti obvezan.
No novi zakon ne uređuje samo način na koji će vozači plaćati cestarinu. On postavlja i okvir za njezin obračun, uključujući mogućnost različitih pristojbi, naknada i umanjenja.
Upravo se među tim odredbama nalazi detalj koji bi u budućnosti mogao utjecati na iznos koji plaćaju određene kategorije vozila.
Ekološke karakteristike mogle bi utjecati na cijenu
Članak 7. Zakona o naplati cestarine propisuje da se iznos cestarine određuje prema duljini naplatne dionice i naplatnoj skupini vozila.
Ukupna cijena pritom može obuhvaćati infrastrukturnu pristojbu, naknadu zbog zagušenja i pristojbu za vanjske troškove.
Posebno je zanimljiv stavak 10. istog članka, koji predviđa donošenje pravilnika o metodologiji izračuna cestarine, uključujući umanjenje infrastrukturnih pristojbi za vozila koja ispunjavaju najviše ekološke standarde u pogledu emisijskih razreda i emisije ugljikova dioksida, piše Tportal.
Drugim riječima, zakon otvara mogućnost da se pri određivanju dijela cestarine uzmu u obzir i ekološke karakteristike vozila.
Takav pristup razlikuje se od uobičajenog razvrstavanja prema dimenzijama, broju osovina i najvećoj dopuštenoj masi.
Ipak, važno je naglasiti da zakon u toj odredbi ne propisuje konkretan popust za električne automobile, hibride ili određene benzinske i dizelske modele.
Ne navodi ni postotak eventualnog umanjenja, niti potvrđuje da će takva pogodnost biti dostupna svim osobnim automobilima koji zadovoljavaju određeni emisijski standard.
Za to će biti presudna provedbena pravila i odluke o stvarnoj primjeni.
Znači li to da će električni automobili plaćati manje?
Ne nužno.
Električni automobili nemaju izravne emisije CO2 tijekom vožnje, dok hibridni modeli mogu imati niže homologirane emisije od usporedivih automobila s klasičnim motorima.
No iz toga se ne može automatski zaključiti da će im novi sustav naplate odobravati nižu cestarinu.
Zakon predviđa mogućnost umanjenja infrastrukturne pristojbe prema ekološkim kriterijima, ali ne uspostavlja samostalno i neposredno pravo svakog vlasnika električnog ili hibridnog osobnog automobila na popust.
Pritom treba razlikovati infrastrukturnu pristojbu od pristojbe za vanjske troškove.
Prva je povezana s troškovima izgradnje, održavanja i upravljanja autocestama, dok druga može obuhvaćati troškove onečišćenja zraka, buke i emisija CO2.
Zakon već posebno uređuje pristojbe za vanjske troškove kod teških vozila, uključujući izuzeća za određene emisijske razrede.
No ta pravila ne treba poistovjećivati s mogućim budućim popustima za osobne automobile.
Što to znači za vozače od 1. ožujka?
Za većinu vozača najvažnija promjena bit će prelazak na elektroničku naplatu bez zaustavljanja.
Osobni automobili moći će koristiti ENC ili sustav prepoznavanja registarskih oznaka, uz prethodno uključivanje vozila u sustav i prijavu odgovarajućeg sredstva plaćanja.
Hoće li se uz tehnološku promjenu pojaviti i drukčiji obračun cestarine za vozila s najnižim emisijama, ovisit će o provedbenim pravilima i odlukama nadležnih tijela.
Zasad nije potvrđeno da će vlasnici električnih ili hibridnih osobnih automobila automatski ostvarivati povoljniju cestarinu od početka rada Crolibertasa.
Ipak, odredba iz članka 7. pokazuje da zakon predviđa mogućnost drukčijeg pristupa određivanju infrastrukturne pristojbe.
Zato bi se u budućnosti moglo dogoditi da pri obračunu cestarine ne budu važne samo duljina putovanja i naplatna skupina, nego i određene ekološke karakteristike vozila.
Hoće li se ta mogućnost pretvoriti u stvarnu uštedu za vozače, tek treba utvrditi.
Otvori KEKS Pay
