Središnje izborno povjerenstvo BiH potkraj srpnja donijelo je još jednu, u najmanju ruku kontroverznu, odluku o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića za sve razine izravnih izbora u Bosni i Hercegovini na općim izborima zakazanima za početak listopada. Odluka dodatno otvara sumnju da se izborna pravila prilagođavaju tehnološkom rješenju kompanije koja je na prijeporan način dobila višemilijunski posao uvođenja novih tehnologija u izborni proces, piše Večernji list BiH.
Upute za glasanje
Javnosti je predstavljen način glasanja drastično drukčiji od onoga koji je primjenjivan svih proteklih 36 godina, računajući od prvih slobodnih demokratskih izbora održanih 1990. godine. Birači bi na novim listićima trebali potpuno ispuniti kružić ispred naziva stranke, odnosno kandidata, kako bi oznaku mogao očitati skener. Nakon toga svaki bi listić pojedinačno ubacivali u uređaj koji će ga digitalno snimiti. Time bi se trebalo onemogućiti naknadno dopisivanje glasova, prepravljanje biračke volje i druge manipulacije nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Problem je, međutim, u tome što na papiru koji se označava, skenira, ubacuje u kutiju i poslije prebrojava nema imena kandidata za parlamentarne razine vlasti. Odlukom SIP-a glasački je listić formalno podijeljen na tri dijela. Dio A sadržava nazive političkih subjekata i brojeve kandidata, dio B su upute za glasovanje otisnute na poleđini dijela A, dok je dio C posebna kandidacijska lista s imenima kandidata. Taj treći dio zapravo je brošura u kojoj birač mora pronaći željenog kandidata, zapamtiti njegov broj i zatim odgovarajući kružić označiti na pravom listiću. Na službenom uzorku biračima se čak izričito zabranjuje pisanje, označavanje, savijanje i oštećivanje te brošure.
Upravo je tu SIP pravno promašio. Članak 5.15 Izbornog zakona BiH izričito propisuje da glasački listić, uz datum izbora, naziv tijela i nazive političkih subjekata, mora sadržavati i imena svih kandidata na listama. Ne piše da se imena mogu nalaziti u posebnoj brošuri, informativnom dodatku ili dokumentu dostupnom biraču, nego upravo na glasačkom listiću. SIP se može pozivati na članak 5.14, prema kojem se određuju izgled, sadržaj i tehnička svojstva listića, ali ta ovlast ne uključuje pravo da se podzakonskom odlukom promijeni ili zaobiđe izričita zakonska norma.
Podzakonski akt može razraditi zakon, ali ga ne može preinačiti. No s obzirom na to da BiH i nije suverena država te da su se oko uguravanja ovoga projekta pobrinule sve važnije "ambasade", onda nema sumnje da će i ovo krivotvorenje zakona proći kako su zamislili naručitelji posla. Međutim, posebna kandidacijska lista ne može postati glasački listić samo zato što ju je SIP nazvao njegovim dijelom. Na njoj se ne glasuje, ona se ne pečatira, ne potpisuje, ne skenira, ne ubacuje u kutiju i ne prebrojava. Prema tome, stvarni glasački listić ostaje dio A, a on ne sadržava ono što mu zakon izrijekom nalaže – imena i prezimena kandidata. Konstrukcija prema kojoj više fizički odvojenih dokumenata zajedno čini jedan listić pravno je vrlo rastezljiva, osobito zato što kandidacijska brošura nije fizički povezana s papirom na kojem se izražava biračka volja.
Kontaminiran proces
Takvo krivotvorenje smisla Izbornog zakona pravilnicima i odlukama može cijeli izborni proces dovesti u ozbiljan problem. Ne znači da bi izbori zbog toga automatski bili poništeni, ali političkim subjektima daje snažan argument za prigovore, žalbe i sudske postupke. Ako bi razlika u glasovima bila mala, ako bi se utvrdio neuobičajeno velik broj nevažećih listića ili ako bi birači zbog zamjene brojeva glasali za pogrešne kandidate, moglo bi se tvrditi da je nezakonit izgled listića utjecao na raspodjelu mandata i konačno pozicioniranje kandidata. Time bi spor oko jednog podzakonskog akta mogao prerasti u osporavanje rezultata na pojedinim biračkim mjestima, u izbornim jedinicama, pa i na cijelim razinama vlasti. Doduše, cijeli proces je odavno kontaminiran s obzirom na to da su "institucije" i povjerenstva manipulirali postupkom nabave te da su brojne međunarodne administracije snažnim pritiskom da se nove tehnologije uvedu pod svaku cijenu, a izbaci konzorcij domaćih kompanija koji je bio jeftiniji za 18 milijuna maraka, pridonijele stvaranju ozračja u kojem su rokovi, pravne dvojbe i upozorenja potisnuti u drugi plan. SIP je, naime, konzorciju koji predvodi Smartmatic dodijelio ugovor vrijedan 74,5 milijuna maraka. Dodatnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je američko Ministarstvo pravosuđa u listopadu 2025. optužnicom za korupciju obuhvatilo i korporaciju te više njezinih bivših i tadašnjih čelnika.
Otvori KEKS Pay
