Jadranko Prlić jučer je stigao u Mostar gdje je bio na pokopu brata koji je iznenada preminuo prije nekoliko dana. Dražan Prlić je iznenada preminuo 11. rujna u 52. godini života, a veliki broj članova obitelji, prijatelja i poznanika jučer je došao u gradsku mrtvačnicu u Mostaru i na groblje Šoinovac kako bi izrazio sućut obitelji Prlić i odao posljednju počast preminulom. Haaški sud nije se službeno oglasio oko puštanja Jadranka Prlića na privremenu slobodu, a Prlić bi se trebao vratiti u pritvorsku jedinicu u vrlo kratkom roku.
Odnos Suda promijenjen
Inače, kako Večernji list neslužbeno doznaje, otkako je haaška šestorka dobila osuđujuće prvostupanjske presude, Sud je prema njima drastično promijenio tretman. - Oni za Sud više nisu optuženici nego osuđenici i prema njima se tako i ponašaju. Odluka o puštanju Prlića na pokop brata u Mostaru je možda i pomalo iznenađujuća ako se zna da je general Milivoj Petković nedavno imao sličan slučaj, a njegov zahtjev za puštanje na privremenu slobodu i odlazak na pokop je odbijen. Ipak, pozitivan odgovor Prliću je svakako razumna odluka jer se radi o teškim trenucima za cijelu obitelj - rekli su nam naši sugovornici. Inače, Prlić je posljednji put u Mostaru bio 2009. godine, a razlog je bio sličan kao i jučer. Naime, Prliću je u svibnju 2009. preminuo otac i tada mu je Haaški sud, također, odobrio dolazak na pokop u Mostar. Između smrti bližih članova obitelji nije bilo dolazaka bivšeg predsjednika Vlade Herceg Bosne u Hercegovinu.
Boravili u Zagrebu
Prlić i ostali su tijekom boravka na privremenoj slobodi ranije boravili u Zagrebu jer je Hrvatska izdavala jamstva za njihov povratak u haaški pritvor u predviđenim rokovima, piše portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Treba napomenuti kako se šestorka pridržavala tih rokova, stoga Sud nema razloga u ovakvim slučajevima kao što je jučerašnji donositi negativne odluke, odnosno, odbijenice. Povratak Prlića u Haag znači nastavak čekanja drugostupanjske presude koja neće biti donesena minimalno još godinu dana. Inače, proces protiv bivših dužnosnika HVO i Herceg Bosne najduži je u povijesti Haaškog suda. Radi se o najobimnijem predmetu koji se vodi na desecima tisuća stranica. A ni Haaškom sudu se ne žuri s donošenjem konačne presude.
Znaci tacno je da se zlocinac uvijek vraca na mjesto zlocina!