Hrvatska priprema uvođenje posebnog poreza od 50 posto na prekomjerne profitne marže velikih i srednjih kompanija koje su tijekom 2026. godine povećavale svoju profitabilnost znatno više nego u prethodnim godinama. Riječ je o jednokratnoj protuinflacijskoj mjeri kojom Vlada Hrvatske želi obeshrabriti neopravdano povećavanje cijena, a nova pravila mogla bi biti važna i za kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju na hrvatskom tržištu.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit hrvatska Vlada uputila je u parlamentarnu proceduru 10. rujna, a Hrvatski sabor prihvatio ga je u prvom čitanju 25. rujna 2026. godine, sa 119 glasova za i jednim protiv. Za konačno usvajanje potrebno je još jedno glasovanje, nakon razmatranja primjedbi i pripreme konačnoga zakonskog prijedloga, navodi se na stranici Hrvatskoga sabora.
Prema podacima Ministarstva financija Hrvatske, nova mjera trebala bi obuhvatiti približno 1.800 srednjih i velikih kompanija koje više od polovine vrijednosti svojih isporuka ostvaruju na domaćem tržištu.
Ministar financija Tomislav Ćorić objasnio je da je cilj spriječiti kompanije da inflaciju i rast troškova energije koriste kao opravdanje za povećavanje cijena koje nije praćeno odgovarajućim rastom poslovnih troškova.
„Logika kojom se vodimo je da na ovaj način destimuliramo one koji inflacijska kretanja, nastala uslijed egzogenih čimbenika, mogu iskoristiti za povećanje cijena svojih proizvoda, odnosno ubiranja prekomjernih marži“, izjavio je Ćorić, prenosi Ministarstvo financija Hrvatske.
Kako će se obračunavati porez od 50 posto?
Predloženi porez neće se primjenjivati na cjelokupnu dobit kompanija, nego na dio dobiti koji proizlazi iz prekomjernoga povećanja profitne marže.
Osnovica za obračun bit će usporedba profitne marže ostvarene tijekom 2026. godine s prosječnom maržom iz prethodne tri godine, odnosno 2023., 2024. i 2025.
Pri obračunu će se koristiti usklađeni prihodi i dobit, uz isključivanje određenih računovodstvenih stavki, poput pojedinih financijskih prihoda, dividendi i učinaka prodaje dugotrajne imovine, kako jednokratne poslovne transakcije ne bi neopravdano utjecale na visinu poreza.
Prema obrazloženju Ministarstva financija, predviđeno je dopušteno povećanje profitne marže od 15 posto u odnosu na raniji prosjek. Dio koji prelazi zakonom definirani prag bio bi oporezovan stopom od 50 posto.
Ova mjera odnosi se na poslovne rezultate iz 2026. godine, dok bi se obračun i plaćanje provodili tijekom 2027. godine.
Važno je naglasiti da porez od 50 posto nije porez na svako povećanje cijena, niti znači da kompanija automatski plaća polovicu svoje ukupne dobiti. Predmet dodatnoga oporezivanja isključivo je zakonski utvrđena prekomjerna profitna marža.
Ministar: Već sama najava poreza utjecala na cijene
Hrvatski ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je tijekom predstavljanja zakonskih izmjena da se ovom mjerom nastoji preraspodijeliti dio dobiti kompanija koje su iskoristile poremećaje na globalnom tržištu za povećanje svojih marži.
Prema njegovim riječima, već sama najava posebnoga oporezivanja dovela je do određenih korekcija cijena, što Vlada smatra pokazateljem preventivnoga djelovanja predložene mjere.
I premijer Andrej Plenković izjavio je da su pojedine kompanije nakon predstavljanja poreznih izmjena preispitale način formiranja cijena.
Vlada zato naglašava da primarni cilj nije povećanje proračunskih prihoda, nego ograničavanje neopravdanoga rasta profitnih marži i ublažavanje inflacijskih pritisaka.
Što novi porez znači za kompanije iz Bosne i Hercegovine?
Iako je riječ o hrvatskom poreznom propisu, njegove posljedice mogle bi osjetiti i pojedine kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju na tržištu susjedne države.
Prije svega, nove obveze mogle bi se odnositi na kompanije koje imaju registrirana povezana društva ili podružnice u Hrvatskoj, ako ta društva imaju status srednjeg ili velikog poreznog obveznika i ispunjavaju propisane uvjete.
S druge strane, kompanije iz BiH koje proizvode robu u Bosni i Hercegovini i izvoze je hrvatskim kupcima ne bi automatski bile obuhvaćene ovim porezom. Sam izvoz na hrvatsko tržište ne predstavlja temelj za njegovu primjenu.
Ipak, neizravne posljedice nisu isključene. Hrvatski distributeri, trgovački lanci i druge kompanije koje posluju s dobavljačima iz BiH mogli bi preispitati svoje marže, prodajne cijene i komercijalne uvjete kako bi izbjegli dodatno oporezivanje.
To bi se moglo odraziti i na pregovore s dobavljačima, osobito u sektorima prehrambene industrije, trgovine i distribucije, gdje su poslovni odnosi između dviju država intenzivni.
Važno je, međutim, naglasiti da su to mogući tržišni učinci, a ne obveze koje novi zakon izravno nameće izvoznicima iz BiH, piše Akta.
Porez ne obuhvaća sve kompanije
Predloženo zakonsko rješenje posebno razlikuje kompanije koje većinu poslovanja ostvaruju na domaćem tržištu od onih koje su pretežito izvozno usmjerene.
Porez bi se primjenjivao samo na srednje i velike poduzetnike koji više od 50 posto vrijednosti svojih isporuka ostvaruju u Hrvatskoj. Time su iz obuhvata mjere isključene kompanije koje većinu isporuka ostvaruju izvan Hrvatske.
Također, prijedlog predviđa iznimke i prilagodbe obračuna kako rast profitabilnosti nastao zbog određenih jednokratnih poslovnih događaja ne bi bio automatski tretiran kao prekomjerna marža.
U Hrvatskoj su se pojavile i kritike predloženoga modela. Tijekom saborske rasprave zastupnik Božo Petrov upozorio je da povećanje prihoda ili profitabilnosti ne mora nužno značiti da je kompanija pridonijela inflaciji, nego može biti posljedica ulaganja, automatizacije i povećane produktivnosti.
Hoće li Hrvatska uspjeti zaustaviti rast cijena?
Hrvatska Vlada predloženi porez predstavlja kao dio širega paketa mjera za ublažavanje inflacije i zaštitu životnoga standarda građana.
Njegova specifičnost je u tome što se uvodi za poslovnu godinu koja je već u tijeku, čime kompanije do kraja 2026. imaju mogućnost prilagoditi svoje poslovanje prije konačnoga obračuna.
Ipak, stvarni učinci na maloprodajne cijene, profitabilnost kompanija i proračunske prihode moći će se pouzdanije ocijeniti tek nakon primjene zakona.
Za gospodarstvo Bosne i Hercegovine posebno će biti značajno pratiti kako će hrvatske kompanije koje posluju na oba tržišta prilagođavati svoje poslovne modele i hoće li se eventualne promjene marži odraziti na njihove dobavljače i poslovne partnere.
Za sada je riječ o zakonskom prijedlogu, a ne o porezu koji je već stupio na snagu. Konačni uvjeti primjene bit će poznati nakon završetka zakonodavne procedure u Hrvatskom saboru.
Otvori KEKS Pay
