Problemi oko upravljačkih struktura u Bosnalijeku potisnuli su u drugi plan vrlo dobre poslovne rezultate najveće bh. farmaceutske kompanije, posebno na izvoznim tržištima. Vršitelj dužnosti direktora Bosnalijeka Nedim Uzunović vjeruje kako će svi problemi biti brzo prevladani, a novo svjetlo na cijelu priču baca nakana najvećeg pojedinačnog dioničara Bosnalijeka, luksemburškog Hadena da otkupi dionice Vlade FBiH u ovoj farmaceutskoj kompaniji.
• Kakva je trenutno situacija u Bosnalijeku imajući u vidu osporavanja upravljačkih struktura i tvrdnje o političkim sukobima preko leđa ove kompanije?
Postoje li i kakve političke ambicije vezano uz Bosnalijek ne znam i ne mogu govoriti.
Ono što znam je da nema ništa sporno, a pogotovo ne nelegalno oko izbora sadašnjih upravljačkih struktura u Bosnalijeku. Na žalost, zbog osobnih ili nekih drugih ambicija, pojedinci i neformalne skupine stvaraju medijsku predstavu i konstantno održavaju tenzije. U njihovu korist rade i pojedinci koji koriste prava i privilegije koje su imali ili još uvijek imaju u Bosnalijeku. Za nas je važno da kompanija radi i ostvaruje sve bolje rezultate, posebno na izvoznim tržištima. Uvjereni smo kako će se sva ova pompa i medijske predstave uskoro završiti i da će Bosnalijek nastaviti normalno poslovati.
• Za bivšu upravu se vezuju i neke nelegalne aktivnosti, a sva dokumentacija je već u tužiteljstvu. Hoće li to i kako utjecati na rad kompanije?
U našem, ali i interesu svih u BiH je da se utvrde sve činjenice i da oni koji su koristili Bosnalijek za neke eventualne nezakonite aktivnosti budu sankcionirani. Ne želim se na bilo koji način uplitati u rad istražitelja i pravosuđa. Vjerujem da će pravda biti zadovoljena.
• Bosnalijek nije baš dobro počeo ovu poslovnu godinu. Međutim, rezultati iz zadnjih nekoliko mjeseci pokazuju rast prihoda?
Upravo tako. Bosnalijek je najveći proizvođač lijekova u BiH i njegova izvozna orijentacija nikada nije bila upitna.
U osmom mjesecu ove godine ostvarili smo prihod od 10,5 milijuna maraka prihoda, a već sljedeći mjesec završio je s dodatnim rastom od 1,3 milijuna maraka, i to najviše zahvaljujući izvozu u Rusiju i Ukrajinu. Vjerujemo da ćemo usprkos problemima s početka godine ispuniti poslovni plan za 2013. godinu.
• Spominjete izvoz u Rusiju. Činjenica je da je to trenutno glavno izvozno tržište Bosnalijeka. Kakve planove imate na tom tržištu?
Mnogo očekujemo od nedavnog stvaranja strateškog partnerstva između novog Bosnalijekovog distributera u Rusiji, kompanije Imperia-Pharma i investicijske kompanije Haden SA iz Luksemburga, koji je Bosnalijekov najveći pojedinačni dioničar.
Po uzoru na strateška partnerstva slične vrste u farmaceutskom poslovanju, ovaj savez omogućit će povezivanje proizvođača, maloprodaje i veleprodaje s ciljem povećanja profitabilnosti svih pojedinačnih kompanija pa i Bosnalijeka. Ono što je za Bosnalijek najvažnije u cijeloj priči je da na ovaj način prvi put jedna bh. kompanija dobiva ekskluzivan pristup maloprodaji na rastućem i zahtjevnom tržištu Ruske Federacije.
• Znači li to i veći broj Bosnalijekovih proizvoda na ruskom tržištu?
Bosnalijek u ovom trenutku plasira pet svojih proizvoda na teritoriju Rusije s prometom oko 50 milijuna KM. Od toga 90 posto prometa otpada na dva proizvoda. Planirano je da u suradnji s Imperia-Pharmom registriramo nova 22 proizvoda iz postojećeg portfelja Bosnalijeka za rusko tržište. Za nas je važno da, po prvi put, imamo ekskluzivni pristup maloprodaji na ruskom tržištu preko lanaca ljekarni u vlasništvu Imperia-Pharme. S druge strane, ova suradnja nam omogućava uvrštavanje proizvoda Bosnalijeka na esencijalne liste u Rusiji po prihvatljivim cijenama. Sve to znači dodatne ogromne narudžbe proizvoda prema Bosnalijeku, što dalje znači potpuno zapošljavanje kapaciteta Bosnalijeka, a s vremenom i širenje kapaciteta i automatski stvaranje novih radnih mjesta.
• Što je s ostalim tržištima bivšeg Sovjetskog Saveza? Može li se Bosnalijek i tamo nametnuti kao značajan proizvođač?
Zahvaljujući vertikalno integriranom lancu s Hadenom i Imperia-Pharmom, u razdoblju od pet do 10 godina Bosnalijek bi mogao imati i do 10 puta veći promet od sadašnjeg.
To, naravno, uključuje i zemlje u ruskom susjedstvu, čija su tržišta za nas i te kako zanimljiva. Tu prvenstveno mislim na Azerbajdžan, Gruziju i Kazahstan, ali i većinu drugih država tog dijela svijeta.
• Kako, inače, komentirate nezainteresiranost bh. kompanija za rusko tržište? Osim Bosnalijeka, tamo skoro da i nema poduzeća iz BiH?
Doista je neshvatljivo kako do sada na tako velikom i dinamičnom tržištu kao što je Ruska Federacija, sa 140 milijuna stanovnika, velike platežne moći, nije prisutan nitko iz BiH. Na žalost, 2005. godine bio sam šokiran kada smo dobili registracijsko rješenje za predstavništvo u Rusiji i kada nam je službenica čestitala kao prvom takvom iz BiH.
Za razliku od zemalja iz regije, čije se tvrtke bore za zastupljenost na tržištu bivšeg SSSR-a, mi smo jedini iz BiH koji tamo imamo brend i koji smo zastupljeni na tom tržištu. Pozivam sve ostale kompanije i biznismene da obrate pozornost na rastuće tržište Rusije i pokušaju naći svoje mjesto na tom tržištu. S druge strane, cijeli svijet pa i europske zemlje bore se za kapital iz Rusije, Kine i drugih rastućih ekonomija. Trebamo iskoristiti mogućnosti i privući ih i na naše tržište.
