Profesor na Katedri za društvenu geografiju, demografiju i turizam banjolučkog Prirodno-matematičkog fakulteta Draško Marinković smatra da bi provođenje pronatalitetnih mjera populacijske politike u RS-u trebalo biti imperativ jer je to strateški nacionalni interes. Marinković je rekao Srni kako je primarni cilj da se u idućim godinama u RS-u zadrži broj rođene djece iznad 9000 godišnje, što je nedovoljno, ali je od iznimnog nacionalnog interesa.
Naveo je da bi se osnovna karakteristika populacijske politike trebala zasnivati na stimuliranju nataliteta, ali istodobno i ublažavanju emigracije mladog (radno sposobnog) i reproduktivnog stanovništva.
"U proteklom razdoblju izdvajala su se značajna sredstva i provodilo dosta mjera i aktivnosti, ali one i dalje nisu sistematizirane, pa kao takve nisu dovoljno ni prepoznate. Mjere populacijske politike potrebno je dodatno afirmirati, stalno nadograđivati i inovirati", objasnio je, među ostalim, Marinković.
Kazao je da je, prema službenim podacima, 2001. u RS-u ukupno rođeno 13.699 djece, a iste godine su umrle 13.434 osobe pa je te godine posljednji put prirodni prirast bio pozitivan, 265. Dvadeset i dvije godine poslije, 2023., u RS-u je ukupno rođeno 9309 djece, umrlo je 13.508 osoba pa prirodni prirast ima negativnu vrijednost, -4199.
"Ako se s aspekta trenutačnog demografskog razvoja može reći bilo što pozitivno, to je da se u RS-u u posljednjih dvanaest godina (2011. - 2023.) rađao prilično konstantan broj djece, u prosjeku oko 9300 godišnje. Ovo potvrđuju i posljednji službeni podaci Republičkog zavoda za statistiku, po kojima je 2023. ukupno rođeno 9309 djece, odnosno za 191 više nego 2022., kada je do sada bilo najmanje rođenih, 9118", naglasio je Marinković.
Stanovništvo RS-a, rekao je on, karakterizira visoka prosječna starost prilikom sklapanja braka (za ženu s 29, a za muškarca 32 godine) te sve kasnije rađanje djece i smanjenje broja sklopljenih brakova.
Otvori KEKS Pay
