Europska komisija predstavila je u Briselu prijedlog nove EU Strategije sigurnosne unije za razdoblje od 2020. do 2025. godine. Cilj strategije je povećanje razine sigurnosti svih onih koji žive na području Europe, kako u fizičkoj tako i u digitalnoj sferi.
Za razliku od prethodne strategije, koja je obuhvatala razdoblje od 2015. do 2020. godine, prijedlog nove sigurnosne strategije zvanično ne spominje regiju Zapadnog Balkana kao područje s kojim EU dijeli identične sigurnosne izazove.
Istina, naglašena je potreba dodatnog razvoja suradnje s različitim međunarodnim akterima, a Zajednički akcijski plan za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu se navodi kao dobar primjer ciljane suradnje. Balkan se spominje i u kontekstu suzbijanja prometa ilegalnog oružja, jer krijumčarenje na područje EU se odvija putem neposrednih susjeda, poručuju iz Centra za sigurnosne studije BiH.
Međutim, opći je utisak da je strategija okrenuta suočavanju Unije s novim sigurnosnim prijetnjama, posebno naglašavajući one vezane za novu digitalnu eru. Prijedlog nove strategije definira četiri prioriteta za djelovanje na razini EU. Prvi prioritet se odnosi na buduće sigurnosno okruženje koje u fokus stavlja zaštitu i povećanje otpornosti ključne fizičke i digitalne infrastrukture.
Drugi prioritet prepoznaje problem prijetnji koje se rapidno razvijaju te potrebu EU da se tome prilagodi u cilju njihovog suzbijanja. To se u prvom redu odnosi na sve prisutniji cyber kriminal te nužnost poboljšanja kapaciteta u digitalnim istragama, ali i na suzbijanje hibridnih prijetnji kojima je cilj narušiti društvenu koheziju te povjerenje u institucije.
Treći prioritet odnosi se na borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. U pogledu borbe protiv terorizma, strategija naglašava važnost otklanjanja uzroka radikalizacije, procesuiranja terorista i stranih terorističkih boraca te suradnje sa zemljama koje nisu članice EU i međunarodnim organizacijama. Što se tiče organiziranog kriminala, mjere će biti usmjerene na borbu protiv krijumčarenja ljudi, posebno migranata, trgovine drogama i ilegalnog oružja.
Četvrti prioritet se odnosi na izgradnju jakog sigurnosnog ekosustava, što podrazumijeva suradnju i razmjenu informacija, jake vanjske granice, jačanje istraživačkih kapaciteta te unaprjeđivanje vještina i podizanje svijesti o sigurnosnim pitanjima.
Prijedlog strategije, koji je 24. srpnja 2020. godine objelodanila Europska komisija, trebaju još usvojiti Evropski parlament i Vijeće EU, kako bi ona postala zvaničan dokument EU.
Ostaje vidjeti kako će se institucije BiH pozicionirati u odnosu na ovu strategiju i hoće li iskazati namjeru usuglašavanja sa strategijama i politikama u oblasti europske sigurnosti.
"Napominjemo da je postojeći dokument Sigurnosne politike BiH usvojen još 2006. godine, a od tada su se desile tolike promjene da se nameće imperativ donošenja novog strateškog dokumenta koji bi odražavao trendove suvremenih sigurnosnih izazova, rizika i prijetnji", naglašavaju iz Centra za sigurnosne studije.
Otvori KEKS Pay
