Primjenom jednadžbe ravnoteže na temelju podataka popisa stanovništva 2013. godine i demografskih izvješća vitalne statistike 2013. - 2023., demograf Stevo Pašalić izračunao je da je Bosna i Hercegovina u razdoblju od 1991. do 2023. godine izgubila ukupno 1,472.777 ili 33,65% stanovništva, odnosno jednu trećinu populacije.
Postoje li planovi za budućnost
Procijenjeni broj stanovnika u BiH 2023. godine, po ovom izračunu, bio je 2,904.256. Naravno, mnogi će reći da je i ovaj broj precijenjen jer je Pašalić svoje istraživanje i izračun temeljio na službenim statističkim podacima i popisu stanovništva iz 2013. godine, za koji manje-više svi tvrde da je prenapuhan i da obuhvaća znatno više stanovnika nego što ih je u tom trenutku živjelo u zemlji. Tomu treba dodati i protekle dvije godine, tijekom kojih je nastavljeno demografsko osipanje BiH, pa bi današnji podaci sigurno bili još porazniji. Nažalost, politička situacija u BiH ove, 2025. godine dodatno se pogoršala i sigurno motivirala brojne mlade ljude, pa i cijele obitelji, da napuste domovinu. O toj posljedici krize koju preživljavamo malo se ili nedovoljno govori, iako je ta posljedica dugoročno najopasnija za BiH. Posebno zabrinjava iseljavanje (migracijski gubici) posljednjih desetljeća jer se odvijaju u okolnostima smanjene rodnosti, negativnog prirodnog prirasta, depopulacije i starenja stanovništva. Popis iz 2013. uputio je na velike demografske poremećaje u BiH. Najznačajniji su depopulacija, nestajanje sela, starenje, izbjeglištvo, iseljavanje u inozemstvo itd. Ove promjene limitiraju sveukupni socioekonomski razvoj. Sada je jasno da ljudski resursi nisu neograničeni i da svako promišljanje budućnosti mora voditi računa o minimumu stanovništva koji je potreban da održava postojeću infrastrukturu. - Iseljavanjem mlađih osoba stvaraju se tzv. krnji naraštaji u starosnom sastavu (brojčano slabi), a, kako je već istaknuto, nastaje dugoročni (odgođeni) učinak zbog odljeva (bio)reproduktivnog potencijala. Tako okrnjeni naraštaj roditelja utječe u emigracijskim krajevima na smanjenje broja rođenih, što, uz djelovanje ostalih čimbenika, rezultira starenjem stanovništva, odnosno dovodi do povećanja udjela osoba u starijoj dobi (60 i više ili 65 i više godina). Dakle, promjene u starosnom sastavu stanovništva BiH sadržavaju dva usporedna globalna demografska procesa: smanjivanje udjela mladih uz istodobno povećavanje udjela starog stanovništva - objašnjava u svom istraživanju Pašalić.
Nestaju mladi
On to dodatno elaborira pa konstatira da je, osim povećanja udjela starih u ukupnom stanovništvu (starih je popisano 14,2%), zabilježeno i osjetno smanjenje udjela stanovnika u dobi od 0 do 14 godina (od 23,5% na 15,4%), što je također relevantan pokazatelj demografskog starenja. Proces starenja razmahao se poprimajući iz popisa u popis sve nepovoljnija obilježja. Usporedba podataka popisa iz 1991. i 2013. pokazuje da stanovništvo BiH obilježavaju vrlo brzo starenje i visoki stupanj ostarjelosti. Indeks promjene od 1991. do 2013. pokazuje smanjenje broja mladih (do 34 godine), s posebno jakim smanjenjem najmlađih skupina, a s druge strane povećanje broja starih stanovnika, posebno najstarijih dobnih skupina (parcijalno starenje). Visoki porast udjela staračkog stanovništva, posebno najstarijeg dijela toga kontingenta, pokazuje da se BiH približila stanju u razvijenim europskim zemljama, u kojima (barem u većini njih) znatno brže raste udio osoba u starijoj dobnoj skupini staračkoga kontingenta. I drugi analitički pokazatelji sastava prema dobi potvrđuju ove nalaze.
Prosječna životna dob (starost) stanovništva BiH stalno raste. Godine 1991. bila je 34 godina, 2013. godine 39,5. Indeks starosti (broj starih 65 i više godina na 100 mladih 0 - 14) 1991. iznosio je 54,4 godine, 2013. bio je 92,3, a 2023. godine blizu 150. Za razumijevanje procesa starenja vrlo je slikovita usporedba dječje baze (0 - 4: 4,93%) i osoba od 75 i više godina (5,89%), 2013. te su dobne skupine vrlo nepovoljne jer prevladava starosna skupina 75+. Tako da je na djelu sve izrazitija inverzija starosne piramide. Nažalost, politiku u BiH to gotovo da i ne zanima.
