Naslovnica Vijesti

Prema novom zakonu, kazna za sječu šume bit će i do 20.000 KM

13. rujna 2017. u 21:00 0 komentara 285 prikaza

Sječa šuma predstavlja jedan od većih problema, dok je najveći ipak ilegalna sječa.

Krađe i prijave

Zbog šumskih krađa u 2008. godini, u Federaciji BiH bilo je podneseno nešto više od 1000 kaznenih prijava. U 2012. godini taj broj porastao je na više od 2500, piše Večernji list BiH. U 2016. godini broj podnesenih prekršajnih i kaznenih prijava iznosio je 4209, a presuđeno je u 2226 predmeta, odnosno 53% podnesenih prijava. Od ukupne štete po prijavama u iznosu od 1,350.851 KM, u 2016. godini naplaćen je iznos od 39.046 KM ili 2,89%, dok je iznos kazni po prijavama za Federaciju BiH zabilježen u visini od 434.600 KM.

Mali broj presuda i kazni je kontraproduktivan i predstavlja poticaj šumokradicama. Postavlja se pitanje svrsishodnosti podnošenja prijava, odnosno izlaganja čuvara šuma opasnosti kada ostala tijela uprave i sudska vlast ne štite državnu imovinu, odnosno ne rješavaju pravodobno kaznene i prekršajne prijave podnesene zbog nelegalne sječe šume i eksploatacije industrijskih mineralnih sirovina. Nacrt Zakona o šumama u Federaciji BiH iz svibnja 2016. godine jasno propisuje na koji se način mogu sjeći šume. Prema članku 16., “Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, donošenja projekta za izvođenje i obavijesti županijskoga ministarstva i jedinice županijske uprave na čijem se području vrši sječa u državnim šumama…”. Prema novom zakonu, provjere vrši ovlašteni županijski inspektor. Kazne za nedopuštenu sječu šuma iznimno su visoke. Najveća moguća kazna za nedopušteno korištenje i sječu šume je 20.000 KM, dok su ostale nešto niže, ali i one iznose od 12.000 do 15.000 KM. Kada su u pitanju fizičke osobe, prema članku 86., kazne su u visini od 1000 maraka.

Devastacija šuma

U državnom vlasništvu u BiH je oko 2,186.300 hektara ili 81 posto, a u privatnom vlasništvu 523.500 hektara ili 19 posto šuma. Šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH prostiru se na površini od oko 1,518.385,8 hektara ili na oko 58 posto površine. U državnom vlasništvu je oko 1,241.385,8 ili 82%, a u privatnom vlasništvu oko 277.000 hektara ili 18 posto. Značajne devastacije šuma, posebice oko urbanih područja, dogodile su se u prethodnom ratu. Posljedica rata je i velika minirana površina veća od 100.000 ha, koja je za dulje razdoblje izgubljena za gospodarenje, a s obzirom na oštećenost, predstavlja potencijalno žarište za razvoj biljnih bolesti i insekata. Zbog nepotpunih podataka o stanju šuma, što je rezultat ratnih djelovanja, kako ne bi došlo do daljnje devastacije šuma, nakon rata ni jedne godine nije realiziran mogući obujam sječa šume.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.