Predstavljena knjiga 'Kako je operirala UDBA? Operacija paromlin i sudbina Vinka Markovića'

Prikaz djelovanja komunističkog represivnog aparata kroz sudbinu jednog pojedinca

Autori: Fena, F. Vukoja
28.04.2023.
u 20:49

- U knjizi sam na primjeru jednoga pojedinca nastojao prikazati kako je djelovala tadašnja Služba državne sigurnosti (UDBA). Mislim da je to bio dobar način, da se kroz priču jednoga pojedinca, ispriča kako je djelovao taj represivni, totalitarni i komunistički sustav na političke neistomišljenike – istaknuo je autor.

U Mostaru je u petak navečer predstavljena knjiga "Kako je operirala UDBA? Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića" autora Josipa Mihaljevića.

Mostarska publika pokazala je veliko zanimanje  za ovu zanimljivu knjigu koju su predstavili  dr. Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske Vinkovci, dr. Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, dr. Ivica Lučić, povjesničar, i sam autor dr. Josip Mihaljević,  a goste je predstavila i program moderirala književnica Anita Martinac.

Autoru Josipu Mihaljeviću primarno područje znanstvenog interesa su hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma i teorija totalitarizma, a za slučaj koji je opisao u knjizi ukazao mu je Dražen Švegelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske Vinkovci.

- On mi je prvi ukazao na ovaj slučaj i njegov vrijedan arhivski materijal. Shvatio je da se radi o vrijednoj stvari koju bi trebalo dalje istražiti. Obavio sam svoj povjesničarski zadatak i istražio što se događalo prije i poslije tog slučaja – rekao je Mihaljević.

Operacija Paromlin vezana je za slučaj eksplozije u Paromlinskoj ulici u Zagrebu u rujnu 1975. godine i to kao neuspjelom pokušaju atentata na državnika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Mnogi povjesničari mišljenja su kako je to bio lažni pokušaj dirigiran od strane UDBA-e.

- U knjizi sam na primjeru jednoga pojedinca nastojao prikazati kako je djelovala tadašnja Služba državne sigurnosti (UDBA). Mislim da je to bio dobar način, da se kroz priču jednoga pojedinca, ispriča kako je djelovao taj represivni, totalitarni i komunistički sustav na političke neistomišljenike – istaknuo je autor.

Ova knjiga posebno se osvrće na ulogu Vinka Markovića, osobu koja možda nije poznata široj javnosti, ali je savršen primjer surovosti nekadašnjega sistema prema neistomišljenicima. Knjiga odgovara na pitanje što se zapravo dogodilo u Paromlinskoj ulici u Zagrebu 17. rujna 1975., ali i kako se taj slučaj odrazio na živote osumnjičenika, kasnije i osuđenika, za eksploziju toga dana. Spomenuta eksplozija dogodila se u zgradi Kreditne banke te je predstavljena kao neuspjeli pokušaj atentata na Josipa Broza Tita koji je dan prije boravio u Zagrebu.

- Vinko Marković žrtva je jednog stereotipa i svog načina života. Čovjek je od nekvalificiranog radnika i skoro nikakvog izgleda da u tom režimu preživi, uspio doći do mjesta direktora, što je bilo neplanirano i mimo kontrole tog režima. Njemu su zamjerili što je zaposlio nekolicinu ljudi sličnih sebi iz svoga zavičaja koje su oni optužili za neprijatelje i onda je krenula njegova kalvarija. Čovjek je ni kriv ni dužan završio osam godina u zatvoru bez ikakvog dokaza, bez ozbiljnog krimena – smatra povjesničar Ivica Lučić.

Lučić je dodao i "kako je na taj način ta država (Jugoslavija) proizvela previše neprijatelja i bilo je logično da će se urušiti. Vinko Marković je mogao biti svaki Hrvat, svaki Hercegovac".

Na promociji knjige istaknuto je kako ova knjiga njeguje kulturu sjećanja i da nije "poziv na nekakvu osvetu".

Uz autora, u programu su sudjelovali Dražen Švegelj, Miroslav Akmadža, Ivica Lučić i Anita Martinac koji su zajednički poručili kako ovaj i slični slučajevi ne smiju ostati ispod tepiha te da nas moraju poučavati.

O autoru:

Dr. Josip Mihaljević je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2015. godine obranio doktorsku disertaciju na temu „Odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972. godine“.  Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma i teorija totalitarizma. Radio je kao vanjski suradnik (istraživač) u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, te kao suradnik na izradi Hrvatskog biografskog leksikona pri Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest sa zvanjem višeg znanstvenog suradnika, a također sudjeluje u radu više znanstvenih projekata. Sudjelovao je u uređivanju Časopisa za suvremenu povijest, časopisa Pilar, časopisa za društvene i humanističke studije. Bio je vanjski suradnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, na kojem vodi kolegij Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi. Voditelj je emisije „Povijesne kontroverze” na Trećem programu Hrvatskoga radija, za koju je 2019. nagrađen nagradom „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti koju zajednički dodjeljuju Društvo za hrvatsku povjesnicu i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti. Autor je knjige „Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972. godine“ (Zagreb, 2016.),  za koju je nagrađen Državnom nagradom za znanost za znanstvene novake te nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Dobitnik je i nagrade „Dr. Tomislav Markus” za novaka godine (2014.) Hrvatskog instituta za povijest. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?