Bosna i Hercegovina, država koja se još uvijek nalazi u poziciji koja je daleko od punopravnoga članstva u EU i beneficija koje to donosi, uvelike je, kada je riječ o funkcioniranju institucija i velikim infrastrukturnim projektima, ovisna o stranim izvorima financiranja. Jedan od najizdašnijih kreditora je Međunarodni monetarni fond, od kojega smo od 1998. godine pa do sada povukli ukupno 1.049,795.000 specijalnih prava vučenja (SDR), a što je, preračunato u konvertibilne marke, oko 2,5 milijarde maraka.
Otplata duga
Prema podacima Centralne banke BiH, BiH je otplatila dug prema MMF-u po sva četiri do sada realizirana kreditna stand-by aranžmana, međutim, ostao je dug po osnovi EFF (engl. ExtendedFundFacility) proširenom financijskom aranžmanu u iznosu od 126,825.000 SDR ili oko 304 milijuna maraka. Ovaj posljednji prošireni aranžman za BiH odobren je u rujnu 2016. godine, a do sada su u okviru ovoga aranžmana između BiH i MMF-a na račune entiteta uplaćene dvije tranše od oko 150 milijuna KM po tranši, ali je kreditni program prekinut 2018. godine.
No, MMF ima u planu pokrenuti novi program financiranja. Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini, nedavno je u intervjuu za Večernji list kazao kako su se ekonomske okolnosti promijenile, kao i prioriteti u pogledu reformi, te je izvjesno je da će MMF pregovarati novi program. Međutim, kao što je vidljivo iz dosadašnjih istupa nadležnih, novi program ovisi o nekoliko čimbenika, a jedan od njih odnosi se na način financiranja institucija.
Naime, u BiH je, zbog poznatih razloga, odnosno konstantne političke krize, i dalje na snazi privremeno financiranje i to ne može biti korak k novom aranžmanu s MMF-om ni nastavak postojećeg jer se očekuje usvajanje proračuna i provedba reformi preuzetih na temelju pisma namjere koje su potpisali predstavnici vlasti u BiH. Osim MMF-a, BiH se, a posebice u kontekstu infrastrukturnih projekata oslanja i na druge financijske institucije poput Europske investicijske banke (EIB), kao i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Istodobno, ukupna vanjska zaduženost BiH 30. lipnja prošle godine iznosila je oko 8,2 milijarde KM. Od toga iznosa na Republiku Srpsku otpada oko 3,4 milijardi, na FBiH oko 4,6 milijardi, Distrikt Brčko oko 52 milijuna, a institucije BiH oko 73 milijuna.
Namjena kredita
U okviru novog duga najvišu postotnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim financijskim institucijama, poput Europske investicijske banke (EIB), kao i Europske bake za obnovu i razvoj (EBRD). U ukupnom stanju vanjske zaduženosti, a po osnovi novih kredita, 59,81 posto odnosi se na kredite usmjerene na realizaciju infrastrukturnih projekata, 25,88 posto na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 14,31 posto angažiranih za gospodarske djelatnosti.
