Sud BiH odbio je žalbu Tužiteljstva BiH u kojoj se traži da uhićenima u akciji “Gibraltar” ponovno bude određen jednomjesečni pritvor. Sud BiH je ranije odbio prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje jednomjesečnog pritvora uhićenima u akciji kodnog naziva “Gibraltar” i oni su pušteni na slobodu. Tužiteljstvo BiH potom je uložilo žalbu na odluku Suda BiH i ona je u četvrtak odbijena. Ovakav razvoj događaja dodatno je dolio ulje na vatru u priči oko sukoba Tužiteljstva i Suda BiH. Kako ozbiljan sukob na ovoj relaciji postoji, vidjelo se i onda kada je sutkinja Minka Kreho odbila zahtjev Dragice Glušac za određivanje pritvora uhićenima u predmetu “Gibraltar”. Već mjesecima se špekulira o tome da nešto ne funkcionira u odnosu spomenute dvije institucije, a sukob je samo eskalirao nakon što su uhićeni Stipe Prlić, Zoran Bakula i ostali. Sarajevski mediji su objavili informacije o tome kako dio krivnje za ova događanja leži na Tužiteljstvu BiH koje je, navodno, nepripremljeno došlo na ročište na kojemu se odlučivalo o pritvoru uhićenima u akciji “Gibraltar”. Osim izvješća SIPA-e i izjave nekoliko svjedoka, tužiteljica Glušac je navodno sutkinji Kreho predala i dokumentaciju na engleskom i njemačkom jeziku. Spomenutoj tužiteljici su novinari koji su bili u sudnici zamjerili što navodno nije razlikovala fiktivne od krivotvorenih ugovora, kao i niz drugih pogrešaka koje su navodno počinjene. Treba napomenuti kako je državno Tužiteljstvo samo mjesec dana prije uhićenja Prlića i ostalih preuzelo cijeli predmet od Tužiteljstva HNŽ pa se s razlogom postavlja pitanje je li tužiteljica imala dovoljno vremena za pripremu. Kada se pogledaju i ostali slučajevi organiziranog kriminala, kao što je akcija “Pandora” u kojoj je uhićen bivši ravnatelj UNO-a BiH Kemal Čaušević, akcija ‘Boss’ u kojoj se osumnjičeni terete za utaje poreza od nekoliko desetaka milijuna maraka, lako je zaključiti kako pravosuđe u BiH skoro u cijelosti ne funkcionira.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura