Što sada slijedi? To je bilo najčešće pitanje jučer nakon što je Donald Trump svijetu obznanio da su Izrael i Iran potpisali primirje, a u međuvremenu, što prije, a što poslije primirja, ubijenih je bilo i na jednoj i na drugoj strani, piše Večernji list BiH. Lijepo bi bilo reći da nas se ovi ratovi ne dotiču, međutim, nema tog rata danas koji se neće dotaknuti na određen način svake države na svijetu, pa i BiH. Iran je ovih dana uvelike prijetio, čak i izglasao zatvaranje Hormuškog tjesnaca, a burze su burno reagirale. Dr. sc. Ivan Kraljević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ističe da je upravo novi val sukoba između Irana i Izraela, u koji se uključio i SAD, ponovno u središte globalne pozornosti stavio pitanje sigurnosti prolaska kroz Hormuški tjesnac.
Pomorska arterija
- Ova ključna pomorska arterija za transport nafte smještena je između Irana i Omana te povezuje Perzijski zaljev na sjeveru s Omanskim zaljevom i Arapskim morem na jugu. Hormuški tjesnac je usko grlo globalne ekonomije. Na najužem dijelu širok je samo 33 km, a plovni put za tankere je sužen na tri km po smjeru, što ga čini izrazito ranjivim u kontekstu geopolitičkih napetosti. Hormuški tjesnac već desetljećima nosi stratešku važnost jer se njime transportira približno petina svjetske sirove nafte (oko 17 milijuna barela dnevno). Pomorski promet tim putem reguliran je Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine, koja jamči slobodan prolazak svim brodovima. No, iako je Iran potpisnik ove konvencije, nikada je nije ratificirao, dok SAD nije ni potpisao dokument, što dodatno komplicira pravni okvir mogućih incidenata - ističe Kraljević. Unatoč međunarodnim pravilima, tjesnac se, kako kaže Kraljević, u prošlosti koristio ne samo kao prometni koridor već i kao poligon za sukobe. - Tijekom iransko-iračkog rata 1980-ih iranske i iračke snage međusobno su napadale naftne tankere, pokušavajući jedni drugima zadati gospodarske udarce. Iran je i u novije vrijeme više puta prijetio zatvaranjem Hormuza kao odgovor na sankcije ili pritiske sa Zapada. Te prijetnje dio su poznate strategije odvraćanja – bez stvarne namjere da se provedu – ali su svaki put izazivale uznemirenost na globalnim energetskim tržištima – naglašava. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, iako često korištena retorička prijetnja Teherana, bilo bi kontraproduktivno za sve strane. - Blokada ovog strateškog pomorskog pravca pogodila bi globalno tržište i izazvala inflaciju, uključujući i u SAD-u. Iran također ne bi ostao pošteđen. Osim što bi bio spriječen u izvozu vlastite sirove nafte, Iranu bi bio onemogućen i uvoz rafinirane nafte za domaću potrošnju - ističe Kraljević. Kaže i kako bi zatvaranje tjesnaca ugrozilo ne samo globalno tržište nafte, već bi moglo narušiti i osjetljivo poboljšanje odnosa koje je Iran posljednjih godina pokušavao uspostaviti sa susjedima u regiji. Bit će zanimljivo pratiti i reakciju Kine, koja je najveći kupac iranske nafte.
Udar na običan puk
- Izgledno je da je kineska diplomacija već u igri jer bi svaki poremećaj protoka nafte kroz Hormuz izravno ugrozio kineske energetske interese, ali i stabilnost cijelog azijskog tržišta -uključujući Japan i Indiju. Geopolitička realnost podsjeća da je i najmanji incident u ovom uskom morskom prolazu sposoban uzdrmati svjetsku ekonomiju - kaže Kraljević.
Iz svega ovog jasno je kako one priče da zatvaranje ovog tjesnaca ne bi nimalo utjecalo na Europu padaju u vodu jer svijet je danas uvezaniji više nego ikad i svaki ovakav poremećaj, poput zatvaranja neke od svjetskih ruta, itekako se osjeti. U BiH, po rastu cijena goriva, ovaj rat smo već osjetili, a zatvaranje tjesnaca cijenu bi dodatno podiglo, i to su, nažalost, naše činjenice, kao što je da bismo opet gledali divljanje inflacije, na što je dr. Kraljević upozorio. Neki analitičari već su komentirali da primirje, sve da se dogovori na duge staze kad su Iran i Izrael u pitanju, ne bi snizilo cijene jer od početka ovog desetljeća stvari ne idu na ruku običnom puku. Po džepu nas se udara na sve strane, a i kad se nešto stabilizira, dogodi se neki poremećaj koji sve te pozitivne stvari ubrzano destabilizira. Svijet je u ozbiljnoj krizi, a sve te globalne komplikacije i mi mali, poput BiH, itekako osjećamo.
Otvori KEKS Pay
