U kratkom vremenu Javna ustanova Edukacijsko-rehabilitacijski centar za djecu i mlade s teškoćama u razvoju "Ivan Pavao II." Grude postala je jedan od humanih simbola ne samo ove općine već i puno šire. Centar je ujedinio mnoge koji žele pomoći, a sve to bio je povod da razgovaramo s ravnateljicom ove ustanove Nives Tomas. U razgovoru otkrila nam je da je aktivan broj korisnika, uključen u različitu vrstu podrške i tretmana, 185, a što je gotovo tri puta više u odnosu na početak rada Centra u studenome 2024., kad je godina zaključena sa 64 korisnika.
Vecernji.ba: Kako je nastala ideja za osnivanje Edukacijsko-rehabilitacijskog centra "Ivan Pavao II." i što vas je motiviralo da se uključite u ovaj projekt?
Ideja za osnivanje Centra proistekla je iz potrebe zajednice za kvalitetnijom i dostupnijom podrškom djeci i mladima s teškoćama u razvoju, kao i njihovim obiteljima. Osobno sam htjela biti dio te priče i dati svoj doprinos jer je to jedan od važnijih projekata u općini Grude. Poznate su mi potrebe i problemi roditelja djece s teškoćama i prirodno je bilo da se angažiram na ovom projektu.
Vecernji.ba: Koliko je Centar danas razvio svoj rad od samog početka i koliko korisnika trenutačno obuhvaćate?
U odnosu na javni poziv za iskazivanje interesa i potreba za uslugama u Centru, objavljen u srpnju 2024. godine, na koji se prijavilo 30 obitelji, danas je taj broj puno veći. U studenome 2024. godine Centar počinje s izravnim radom s korisnicima i navedenu godinu zaključujemo sa 64 korisnika. U ovom trenutku aktivan broj korisnika, uključen u različitu vrstu podrške i tretmana, je 185.
Upravo taj kontinuirani razvoj i prilagođavanje potrebama korisnika smatram jednim od najvažnijih pokazatelja kvalitete rada.
Vecernji.ba: Koje su najvažnije usluge koje pružate djeci s teškoćama u razvoju?
Smatram da je posebno važno što ovakvi centri pristupaju svakom djetetu individualno, prate njegov razvoj i prilagođavaju aktivnosti njegovim potrebama.
Trenutačna organizacija rada i pružanje usluga obavljaju se kroz:
- poludnevni boravak (boravak u Centru u trajanju od 4 sata), za koji su osigurani terapijski tretmani stručnog tima i njega tijekom boravka.
Za korisnike uključene u poludnevni boravak, od svibnja 2025. godine organiziran je prijevoz specijaliziranim kombijem te se korisnici u pratnji njegovatelja dovoze iz obiteljskog doma u Centar i vraćaju u obiteljski dom.
- ambulantni tretman (individualni terapijski tretmani u trajanju od 45 minuta) za 112 korisnika u dobi od 1 do 21 godine starosti, uključenih u terapijske tretmane logopeda, edukacijskog rehabilitatora, radnog terapeuta, fizioterapeuta i psihologa, ali ovisno o potrebi za podrškom, veliki broj korisnika je uključen kod dva ili više stručnjaka na tjednoj razini.
- neurorazvojni tretman (individualni terapijski tretmani u trajanju od 45 minuta) – 67 korisnika u dobi od 0 do 1 godine starosti uključenih u tretman fizioterapeuta i radnog terapeuta.
Osim individualnih tretmana, u Centru su organizirani i grupni tretmani za korisnike kojima rad u skupini doprinosi cjelokupnom razvoju (motorički razvoj, razvoj socijalnih vještina, emocionalni razvoj i sl).
Grupni tretmani se održavaju u prostoru našeg centra, ali i u Osnovnoj školi fra Stipana Vrljića Sovići kroz suradnju s kineziologom navedene škole.
Jedna od aktivnosti je i savjetodavni rad s roditeljima, s ciljem poboljšanja roditeljskih kompetencija, uzimajući u obzir jake strane djeteta, obiteljsko funkcioniranje, kao i razvojne teškoće njihova djeteta.
Vecernji.ba: S kakvim se izazovima najčešće susrećete u radu, posebno kada je riječ o kadrovima i resursima?
Rad u ovakvim centrima nosi određene izazove kako bi se svakom djetetu i obitelji mogao pružiti kvalitetan i individualiziran pristup. Unatoč izazovima, smatram da se kvalitetnim timskim radom, dobrom organizacijom i jasnom usmjerenošću na potrebe korisnika ti izazovi mogu uspješno prevladavati.
Vecernji.ba: Koliko je važna suradnja s roditeljima i kako oni reagiraju na rad Centra?
Suradnja s roditeljima je iznimno važna, roditelji su najvažniji izvor informacija o djetetu i njegovo najbliže okružje, pa je važno da budu uključeni u cijeli proces – od procjene potreba do praćenja napretka i provedbe preporuka kod kuće.
Prve reakcije roditelja kod uključivanja u podršku su različite, što je i razumljivo. Neki roditelji odmah s povjerenjem prihvate podršku i aktivno surađuju, dok drugima treba više vremena zbog straha od nepoznatog, zabrinutosti ili nesigurnosti, stoga je važna otvorena komunikacija, empatija i stalna podrška stručnog tima.
Smatram da je upravo izgradnja povjerenja između stručnjaka i roditelja jedan od najvažnijih čimbenika uspješnog napretka djeteta.
Vecernji.ba: Čini se da Centar ostvaruje kontinuiran razvoj i da su ga svi, ne samo na području Gruda već i šire, prihvatili. Kako na to gledate?
Kontinuiran razvoj Centra i njegovo prihvaćanje u široj zajednici pokazuje da postoji stvarna potreba za ovakvom vrstom podrške i da je rad Centra prepoznat kao kvalitetan i koristan.
Posebno je važno što prihvaćanje ne dolazi samo iz lokalne sredine nego i šire, jer to govori da se Centar razvija u skladu s profesionalnim standardima i stvarnim potrebama korisnika. Smatram da je to rezultat predanog rada stručnog tima, ali i dobre suradnje s obiteljima i institucijama.
Istodobno, to stvara i dodatnu odgovornost da se taj standard održi i dalje unapređuje kako bi se korisnicima i dalje pružala što kvalitetnija podrška.
Vecernji.ba: Koji su planovi Centra?
Prije svega, nastaviti rad Centra s visokim stručnim i radnim navikama na zadovoljstvo naših korisnika i njihovih roditelja.
Smatram da je dugoročni cilj svakog ovakvog centra osigurati što veću dostupnost usluga i još kvalitetniju individualnu podršku svakom djetetu, uz stalno prilagođavanje novim potrebama.
Naši planovi za blisku budućnost odnose se na završetak opremanja radionice za mlade odrasle osobe s teškoćama i uključivanje u aktivnosti zainteresiranih kandidata navedene kategorije, opremanje vanjskog igrališta prilagođenog djeci s teškoćama te kućni posjeti stručnog tima s ciljem osnaživanja roditelja i funkcioniranja njihova djeteta.
Također, važan dio budućeg razvoja je i nastavak suradnje s različitim institucijama, kao i ustanovama koje se bave podrškom djeci i mladim osobama s teškoćama, kako bismo osigurali što cjelovitiji pristup podršci.
Otvori KEKS Pay
