Dražen Trlin, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH u Sarajevu u intervjuu za Večernji list govori o neprovođenju odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, razlozima bošnjačkih političkih stranaka za nepristajanje na promjenu Izbornog zakona te o pokušajima pojedinaca za nametanje takozvane građanske države.
Izbori će se održati u ozračju neprovedene odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, kao i bez izmjena Izbornog zakona. Kako će to, prema vašem mišljenju, utjecati na krajnji izborni rezultat?
- Sama činjenica da odluka Ustavnog suda BiH, koji je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima, nije provedena, jasno pokazuje kako se i dalje u ovoj zemlji ne poštuje pravna država. Tu moju tvrdnju potvrđuje i podatak da nitko do sada nije odgovarao pred bilo kojim sudom u BiH za neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH. U odluci Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića vrlo jasno i nedvojbeno stoji kako je dosadašnji način izbora izaslanika u Dom naroda federalnog Parlamenta, kako je propisano Izbornim zakonom BiH, diskriminatoran i da ga treba mijenjati. Kako se ova odluka nije navrijeme provela, tako se i Izborni zakon nije izmijenio, ali su listopadski izbori ipak raspisani, što je, po mom mišljenju, svjesno ignoriranje pravnih propisa ove države. Ne mogu točno ustvrditi na koji način će cijela ta situacija imati utjecaja na krajnji izborni rezultat, ali očekujem kako će se Hrvati upravo zbog navedenog u do sada najvećem broju odazvati pozivu za izlazak na izbore.
Kakav ishod očekujete u Sarajevu s obzirom na brojnost Hrvata u glavnom gradu?
- Broj Hrvata u Sarajevu refleksija je cjelokupnog broja Hrvata u BiH: najmalobrojniji smo konstitutivni narod u glavnom gradu. Jasno je, ako se uzme u obzir cenzus, da ne možemo očekivati neki pretjerano izvrstan rezultat, ali nam je cilj pokazati da nas ima, da smo tu, neodvojivi dio ovoga grada. Cilj nam je predstaviti svoj program, potaknuti one koji još uvijek razmišljaju treba li izaći na izbore ispuniti svoju dužnost.
Možete li usporediti neke ranije izborne rezultate svoje stranke u Sarajevu?
- HDZ BiH iz Sarajevske županije na bilo kojoj razini vlasti od 2004. nije imao predstavnike, što je opet povezano s brojnošću i cenzusom, ali je očito kako iz godine u godinu hrvatsko biračko tijelo raste i jača. Ako pogledamo posljednje izbore, u pojedinim općinama vidljiv je rast broja i do 50 posto, što je izniman pomak u odnosu na prijašnje godine.
Je li brojnost ključni problem ili Hrvati u Sarajevu daju glas nekim drugim političkim opcijama?
- Mogu reći kako je problem zapravo kombinacija tih dvaju elemenata, uz još nekoliko drugih. Hrvati Sarajeva oduvijek su imali poveznicu zajedničke kulture, jezika, običaja, ali niz vanjskih utjecaja doprinio je da te veze oslabe, tako da je došlo do “usitnjavanja” i samoga biračkog tijela. Kako sam već istaknuo, vidljivo je ponovno “buđenje hrvatskoga duha”. Shvatilo se kako se samo ponovnim ”okrupnjavanjem”, zajedništvom, kolokvijalno rečeno, “zbijanjem redova”, mogu postići vidljivi rezultati.
Očekujete li kako bi međunarodna zajednica mogla imati utjecaj prilikom provedbe izbornih rezultata?
- Međunarodna zajednica u BiH do sada je imala ulogu neke vrste promatrača, pa tako očekujem da će biti i ovoga puta. Svaka vrsta izravnog miješanja u provedbu izbornog procesa bila bi miješanje u unutarnju politiku naše zemlje. Vrlo je jasno iz prošlosti kako nametanje bilo kakvih odluka ili restrikcija nikada nije dobro završilo. Ne vidim, stoga, razlog zašto bi sada odstupali od gotovo pa ustaljene uloge promatrača.
Kako komentirate činjenicu da pojedinci stranaka ljevice svim silama nastoje ukinuti konstitutivnost naroda, a do prije izvjesnog vremena kleli su se u konstitutivnost?
- Sama riječ “konstitutivnost” označava nešto temeljno, elementarno, bitno, sastavno. Konstitutivnost naroda je ustavna kategorija, izražena u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, gdje stoji: “Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima)”. Konstitutivnost podrazumijeva jednakost i jednakopravnost jednoga naroda s, u našem slučaju, druga dva; podrazumijeva, između ostalog, primjenu načela legitimnog predstavljanja na svim razinama vlasti i u tome, po mome mišljenju, leži težnja jednog dijela ljevice da ukine konstitutivnost naroda. Pokušalo se u prošlosti ignorirati i eklatantno povrijediti to ustavno načelo raznim, prije svega, izbornim makinacijama, ali ga se nikada nije uspjelo ukinuti. Vjerujem kako nikada i neće. Ne može se zanijekati korijene, kulturu, jezik i povijest jednoga naroda, ne može ih se izbrisati. Hrvati BiH su povijesna sastavnica ove države i ne može nam se zanijekati postojanje kao naroda.
Kakve bi posljedice za hrvatski narod u BiH imala opcija građanske države?
- Odgovor se sam nameće ako se pogleda tko i kakvu građansku državu zagovara. Današnje pozivanje na građansku državu je pozivanje na “ukidanje” naroda, a na koji način to provesti? Odgovor na to pitanje povezan je s prethodnim, pokušava se ukidanjem konstitutivnosti naroda prikazati kako se zalaže za “jednakost”. Ovakvo pozivanje na građansku državu je pozivanje na unitarizam, umjetno, neprirodno sjedinjavanje ili stapanje različitih naroda što, iz povijesti znamo, nije uspjelo. Hrvati imaju jasno definirane i izražene značajke, kulturu, jezik, običaje koje njeguju i čuvaju već stoljećima na ovim prostorima, u svojoj domovini. Nikada nas to nije sprečavalo živjeti s drugim narodima, pozivamo na toleranciju, razumijevanje i suživot. •
