Podnošenje kandidacijskih lista za opće izbore u BiH, za što je rok bio jučer (ponedjeljak) u 16 sati, u očima svakog političkog analitičara i stručnjaka za izborni marketing predstavlja vrhunac unutarstranačkog procesa slaganja predizborne križaljke, ispod površine ponekad opterećenog i antagonizmima i borbom za što bolju pozicioniranost na listama, a okončanje navedenih aktivnosti znači i značajnije rasterećenje stranaka koje se od toga dana aktivnije mogu posvetiti tematskom dijelu kampanje, piše Večernji list BiH.
Kampanja traje i traje...
Prema uputi Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, o rokovima i redoslijedu aktivnosti slijedi ovjera kandidacijskih lista, i to do 31. srpnja, a nakon toga 5. kolovoza je rok do kojega je potrebno predati kandidacijske liste za kompenzacijske mandate. Objava svih lista uslijedit će do 20. kolovoza, dok 4. rujna započinje jednomjesečno razdoblje plaćenog političkog oglašavanja. Pa iako je riječ o 30 dana, javnost u BiH svjedoči situaciji u kojoj kampanja traje praktički već mjesecima, pa i dulje, a posljedica navedenog je potpuni odmak od suštinskih pitanja važnih za sve građane i narode, europskih reformi i s time povezanih aktivnosti važnih za životni standard, gospodarsku konkurentnost, demografiju i vladavinu prava.
Očito je da se država zapravo nalazi u svojevrsnom stanju permanentne predizborne kampanje zaogrnute narativima međunacionalnog naboja i nepovjerenja, pa iako dio tih pitanja uistinu ima racionalno objašnjenje uslijed neriješenih odnosa, zanimljivo je da pitanja biološkog preživljavanja, neovisno o kojem je narodu riječ, ne pronalaze put prema vrhu prioriteta. A ta pitanja usko su vezana uz ništa drugo doli životni standard, čije urušavanje gledamo već dugi niz godina, značajnim dijelom prouzročeno krizama i nemogućnosti domaćeg dogovora oko najznačajnijih vanjskopolitičkih prioriteta, pri čemu je usvajanje europske pravne stečevine i priprema bh. gospodarstva za uvezivanje sa zajedničkim europskim tržištem na prvom mjestu.
Od problematike vozača, CBAM-a, američkih carina, nesposobnosti povlačenje sredstava iz programa poput IPARD-a i Plana rasta; bit ključnog problema s kojim se danas suočava BiH upravo je u neprovedbi reformi, novcu i (ne)spremnosti da se taj novac iskoristi za stvarne potrebe. O konkurentnosti i novim investicijama nema ni riječi, dok država iz mjesec u mjesec tone dublje i dodatno zaostaje, a već je ionako dulje vrijeme na začelju europskog vlaka na jugoistoku Europe. Iako je Bosna i Hercegovina u permanentnoj predizbornoj kampanji koju diktiraju različiti narativi kao posljedica dugogodišnjeg izostanka povjerenja među predstavnicima konstitutivnih naroda, posljednjih pola godine svjedočimo pravoj eksploziji retorike koja narušava politički ambijent u državi, odmiče fokus djelovanja institucija od provedbe reformi te u konačnici dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima.
Pod plaštom patriotizma
Politička analitičarka Tanja Topić za Večernji list ističe da je, kao i u svim ranijim kampanjama, i sada vidljivo da su procesi od suštinskog značaja za građane, poput unaprjeđenja gospodarstva i europskog puta, zakočeni, dok u prvi plan izbijaju teme zaokupljene plaštom patriotizma. Ponovno se vidi, upozorava, da stanovnici BiH postaju taoci prošlosti, pri čemu se ne govori o tome kako riješiti izazove poput siromaštva, demografije i životnog standarda, već izvlače teme iz povijesti, i to bez imalo vlastite samokritike, a u svrhu stvaranja straha od drugog.
Nadalje, ponovno se, dodaje, obećavaju kule i gradovi, odnosno recikliraju neka stara obećanja. Prema svemu sudeći, na europskom putu u ovoj godini ne treba očekivati značajnije pomake, ali ni napredak u smislu osnaživanja konkurentnosti gospodarstva i jačanja životnog standarda.
Otvori KEKS Pay
