„Pa čut ćemo se, nema nam druge”, kazao je Plenković u emisiji „A sada Vlada” Hrvatskog radija odgovarajući na pitanje koordinacije dvaju brda po pitanju obrane i vanjske politike.
„Članak 99. ustava kaže da predsjednik i vlada surađuju u usklađivanju i vođenju vojne politike, a članak 110. pak kaže da vlada vodi vojnu i unutarnju politiku”, nastavio je Plenković.
Pantovčak i Banski dvori proteklih su se godina razilazili po nizu tema, prvenstveno oko rata u Ukrajini. Milanović je Plenkovića optuživao da želi uključiti Hrvatsku u taj rat, a Plenković odgovarao optužbama da je predsjednik RH proruski igrač, podsjeća Hina.
Usprkos tome, hrvatski premijer je u srijedu ponovio da će se oni „čuti, pa se dogovarati”.
Stav vlade o ruskoj agresiji na Ukrajini Plenković je opisao kao potpuno na tragu hrvatskog iskustva kao žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima, te kao kontinuitet prethodnih vlada koje su željele pozicionirati Hrvatsku u zapadni krug, Europskoj uniji i NATO-u. Plenković je rekao da je tome „posvećena cijela njegova karijera, pa u konačnici i Milanovićeva”.
„Nije sada naša pozicija na međunarodnoj sceni takva da smo neki izolirani otok i da nigdje ne pripadamo. To je bit”, rekao je hrvatski premijer, referirajući se na raspravu o ulozi Hrvatske u pomoći Ukrajini, zemlji koju Hrvatska u Europskom vijeću zbog svog iskustva „razumije bolje od svih”.
Govoreći o aktualnom političkom kontekstu napora prekida ruske agresije, Plenković je rekao da se Ukrajina danas „osjeća iznevjerenom”. Svađa ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog potpredsjednika J.D.-ja Vancea u petak je u Bijeloj kući započela upravo kritikom ukrajinskog čelnika oko toga da se Rusiji ne može vjerovati da će poštivati dogovore, te da su stoga potrebna sigurnosna jamstva.
Uslijedilo je nadvikivanje tijekom kojeg je američko vodstvo optužilo Zelenskija da je nezahvalan, da ne poštuje SAD i da je pun „mržnje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu”.
Vance i Trump govorili su Zelenskiju da „karte nisu u njegovim rukama” i da njegova država gubi rat. Ukrajinski predsjednik potom je rano napustio Bijelu kuću te nije potpisan sporazum o rijetkim mineralima.
Plenković smatra da je to bio „sastanak pred kamerama koji se na taj način nikako nije smio odviti” te dodao da je nepravedan tretman prema Zelenskiju kao „nekome tko ne želi mir”.
„Obrnuto je, Ukrajinci se bore za slobodu i mir, to je cijela poanta ukrajinske politike”. Plenković pozdravlja napore Europske unije da osnaži svoju obranu, te je odbacio da će to biti nauštrb socijalnih ili razvojnih politika, kako na europskoj, tako i na hrvatskoj razini.
Naglasio je da Hrvatska zbog svog ekonomskog rasta ima dovoljno sredstava za ulaganje u naoružanje koje bi do 2027. trebalo iznositi 2,5 posto BDP-a. Odbacujući kritike da je vlada pomažući Ukrajini „razoružala Hrvatsku”, premijer je rekao da je Hrvatska Kijevu davala ono što joj nije bilo potrebno. Istaknuo je da je nužno da Hrvatska razvija i svoju vojnu industriju te da vlada radi na tome.
