Opskrba naftnim derivatima u Federaciji BiH je stabilna i nema razloga za paniku unatoč globalnim poremećajima izazvanim krizom na Bliskom istoku, poručili su nadležni, ističući da su osigurane dovoljne rezerve za ključne sektore, dok su rast cijena i tržišna kretanja uglavnom posljedica globalnih čimbenika na koje domaće vlasti imaju ograničen utjecaj.
Rečeno je to nakon sastanka u povodu opskrbe naftom i rezervama nafte u Federaciji BiH, na kojem su sudjelovali predsjednik Uprave Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo Damir Kreso i članica Uprave Adrijana Zarinković, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Predsjednik Uprave Operator - Terminali Federacije izjavio je da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o opskrbi naftnim derivatima u Federaciji BiH, unatoč krizi na Bliskom istoku. Istaknuo je da je Vlada FBiH, zajedno s Udrugom prometnika naftnih derivata FBiH, Operatorom - Terminali Federacije i Željeznicama FBiH, poduzela sve potrebne mjere da bi se osigurala stabilnost tržišta.
Pojasnio je da Federacija BiH trenutačno raspolaže s dvije vrste rezervi nafte, rezerve za široku potrošnju koje su, kako je naveo, popunjene, te rezerve Operatora - Terminali Federacije. Govoreći o ulozi Operatora - Terminali Federacije, naglasio je da su njihove rezerve namijenjene za hitne službe.
- Kada je u pitanju Operator - Terminali Federacije, rezerve imamo za hitne službe, bolnice, vatrogasce, odnosno za potrebe službi za koje smo mi osnovani - rekao je Kreso.
Dodao je da nema mjesta panici te da se naftni derivati redovito uvoze i svakodnevno isporučuju na benzinske crpke diljem Federacije BiH. Napomenuo je da su cijene goriva trenutačno nešto više, ali je podsjetio da se radi o robi čija se cijena formira na globalnom tržištu.
- Cijene su nešto malo veće, ali je nafta spekulativnog karaktera i naravno da se sa cijenom spekulira na burzi - kazao je.
Izrazio je uvjerenje da bi, nakon ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, moglo doći do pada cijena nafte. Osvrnuo se i na odluku Vlade Federacije BiH donesenu prethodnog dana, ocijenivši je značajnom podrškom za jačanje sustava rezervi na teritoriju Federacije BiH. Na kraju je upozorio da panika može imati negativne posljedice po tržište, posebno kada je riječ o kretanju cijena.
- Nijedna panika ne može proizvesti da nešto bude bolje, može samo biti gore. Panika izazvana nestašicom prouzročila je bržu promjenu cijena. Da nije bilo takve panične reakcije, možda bi se te cijene u nekom duljem roku polako dizale i ne bi došlo do naglih skokova cijena na određenim benzinskim postajama - zaključio je Kreso.
Medijima se obratio i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je istaknuo da je sustav odgovorio zadatku kada je u pitanju opskrba naftom i naftnim derivatima u Federaciji BiH.
- Ono što vjerojatno mnoge zemlje u okružju nisu uspjele uraditi, to su sinergijski uradili uvoznici i distributeri nafte, Operator - Terminali Federacije i Naftni terminali Ploče, Vlada FBiH, resorno ministarstvo i svi drugi, kada je u pitanju količina nafte koja je trenutačno na raspolaganju našim građanima i gospodarstvu - kazao je.
Lakić ja naglasio i to da sustav ne može u potpunosti utjecati na kretanje cijena nafte, naglašavajući da je riječ o globalnoj burzovnoj robi čija se vrijednost formira izvan granica zemlje.
Istaknuo je da su nadležni svjesni rasta cijena, ali da su određeni tržišni poremećaji dodatno ubrzani reakcijama potrošača.
- Možda da nije bilo panične nabave nafte prije dva tjedna, bili bismo u situaciji da malo dulje konzumiramo naftu s cijenama koje su niže nego ove koje su trenutačno - kazao je Lakić.
Naglasio je da i građani i gospodarstvenici trebaju razumjeti ograničenja sustava kada je riječ o globalnim tržišnim kretanjima.
- Volio bih da i građani i gospodarstvenici shvate da na neke stvari sustav apsolutno ne može djelovati kada su u pitanju globalne promjene i burzovna roba, a nafta to svakako jest. Vrlo je vjerojatno da je cijena nafte povećana prije ulaska u BiH, a ne unutar zemljee jer su nabavne cijene naših uvoznika drastično podignute zbog kompletnog događanja u svijetu - rekao je Lakić.
Govoreći o mogućim mjerama, naveo je da se vlasti nisu odlučile za ograničavanje marži, ocjenjujući da to ne bi bilo adekvatno rješenje u trenutačnim okolnostima. Umjesto toga, kako je kazao, fokus je stavljen na jačanje rezervi kroz suradnju s uvoznicima i distributerima.
- Odlučili smo se za drugu varijantu, a to je da preostale nepopunjene kapacitete u naftnim terminalima u Blažuju zapunimo zajedno s uvoznicima i distributerima, na način da Vlada Federacije subvencionira prva tri mjeseca zapunjavanja terminala u Blažuju i mislimo da je to mjera koja će pomoći za iduće razdoblje - rekao je Lakić.
Ukazao je i na značaj razvoja infrastrukture u oblasti skladištenja nafte, podsjećajući da je u proteklom razdoblju ostvaren značajan napredak.
- Do prije godinu i po dana nismo imali Blažuj, Bihać, Živinice, ni Mostar. Tada nije bilo krize. Ova uprava i Naftni terminali Ploče, uz podršku Ministarstva i Vlade Federacije, došli su u situaciju da je Blažuj potpuno otvoren i djelimično zapunjen. Bihać je vrlo blizu potpunog otvaranja, jučer je na sjednici Vlade donesena odluka da se krene u revitalizaciju Živinica s pola milijuna KM, dok Mostar već u ovoj godini otvaramo rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. To samo govori kako se sustavno pristupa kompletnom problemu i da želimo da izgradimo infrastrukturu - naglasio je Lakić.
Zaključio je da nijedna država ne može osigurati neograničene zalihe nafte za stanovništvo, ali da su u Federaciji BiH osigurane dovoljne rezerve za funkcioniranje ključnih sektora, kao što su policija, zdravstvo, bolnice, civilna zaštita...
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara kazala je da Bosna i Hercegovina, za razliku od zemalja Europske unije, nije imala na raspolaganju sve instrumente za pravodobno upravljanje krizom te naglasila da su druge europske države imale veće kapacitete i mogućnosti za skladištenje i pravovremeno punjenje rezervi nafte.
Ukazala je i na to da je izostala mogućnost donošenja jasnih smjernica za ponašanje građana u kriznim situacijama kako ne bi stvarali paniku. Govoreći o idućim koracima, izrazila je očekivanje da će vlasti u Federaciji BiH uspjeti razviti potrebnu infrastrukturu, uz naglašenu ulogu željezničkog sustava u tom procesu.
- Nadam se da ćemo uspjeti napraviti i izgraditi sve infrastrukture koje su nam važne. U ovom procesu jako nam je važno da željeznice funkcioniraju na način kako bi i one olakšale i prijevoz i smanjile potrošnju - kazala je Bradara.
Posebno je naglasila važnost suradnje javnog i privatnog sektora u cilju jačanja energetskih rezervi.
- Veoma je važno da gospodarska društva prihvate ovaj poziv na jednu vrstu javno-privatnog partnerstva, uz veliku subvenciju Vlade Federacije BiH, da iskoristimo svoje terminale te da u trenutku kada cijena na svjetskom tržištu bude povoljna, napunimo svoje zalihe gorivom - istaknula je Bradara.
Na kraju je poručila da još uvijek nije kasno za upućivanje jasnih preporuka građanima da ne stvaraju paniku i ne kupuju nepotrebne zalihe goriva.
Vi pravite paniku u narodu već 30 godina !!!