Rezultati istraživanja Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine (VPI BiH) su pokazali da je 18 posto građana više koristilo e-usluge tijekom pandemije koronavirusa i da 50 posto uopće nije koristilo ovu vrstu usluga.
Kako su priopćili iz VPI-a, ovo je pokazatelj da pandemija nije značajno izmijenila navike stanovnika Bosne i Hercegovine, kao ni drugih zemalja Zapadnog Balkana.
"Relevantnost e-usluga odnosno njihov kvalitet i dostupnost građanima su naročito dobili na značaju u razdoblju kada je pandemija bila na vrhuncu jer je fizički kontakt s upravom i odlazak na šaltere sveden na minimum. Međutim, rezultati istraživanja koje je zajedno s partnerima provela Vanjskopolitička inicijativa Bosne i Hercegovine pokazali su da pandemija nije utjecala na to da građani u Bosni i Hercegovini i našoj regiji češće počnu koristiti e-usluge", ukazali su, piše Klix.ba.
Istraživanje je provedeno od 1. do 15. svibnja 2020. godine i njime je bilo obuhvaćeno 6.085 građana.
Prema rezultatima, samo je 18 posto građana više koristilo e-usluge u navedenom razdoblju, a 50 posto uopće nije koristilo usluge.
"U prosjeku dvije trećine građana regije kažu da njihov interes za e-usluge nije porastao od početka pandemije", rekla je direktorica VPI-a Anida Šabanović.
Porast korištenja elektronskih usluga tijekom pandemije na regionalnoj razini iznosio je, kako su istaknuli, 38 posto, a porast u Bosni i Hercegovini je nešto niži od regionalnog prosjeka i iznosio je 31 posto. Najveći porast je zabilježen u Albaniji i Crnoj Gori sa 45 posto, dok je najniži - 24 posto na Kosovu.
Ocijenili su da informiranost o ovoj vrsti usluga utječe na to koliko je neko zainteresiran da ih koristi - oni koji su više informirani su i više zainteresirani.
"Rezultati se mogu objasniti na sljedeći način: građanima nedostaju informacije o ovim uslugama, a i ako ih imaju, nemaju adekvatne informacijasko-tehničke vještine za njihovo korištenje ili je potrebno više vremena za navikavanje na interakciju građana s javnom upravom na ovaj način", mišljenja je Šabanović.
U VPI-u su naglasili da 40 posto građana preferira osobni kontakt i ti građani u velikoj mjeri usprkos pandemiji nisu bili zainteresiraniji za korištenje e-usluga.
Rezultati istraživanja pokazuju i da među najmlađom grupom ispitanika, uzrasta od 18 do 24 godina postoji, kako su naglasili, najveća zainteresiranost za korištenje e-usluga. Međutim, ta zainteresiranost se, kako su naveli, smanjuje sa starošću, a potom kreće da raste, pa je druga kategorija koja je najviše zainteresirana za e-usluge grupa građana koji su starijih od 60 godina.
"Zainteresirvanost grupe građana starijih od 60 godina možemo objasniti preprekama koje s kojima su se oni suočili tijekom pandemije, te im je kretanje bilo ograničeno u pojedinim periodima pandemije koronavirusa", smatra Šabanović.
Poručila je da građani u svim zemljama regije generalno pristupaju e-uslugama s rezervom, pa se to nije mijenjalo ni tijekom pandemije.
"Vlade bi trebale pokrenuti proaktivne informativne kampanje kako bi se povećala svijest građana o njihovom postojanju, a isto tako da su ove usluge puno brže, jednostavnije i jeftinije nego korištenje šaltera i šalterskih usluga. Pored kampanja, potrebno je da se radi na kvaliteti ovih usluga. Sve ovo bi dovelo sigurno do većeg povjerenja građana u interakciju elektronskim putem s upravom", zaključila je direktorica VPI- Anida Šabanović.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta "Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformiranu javnu upravu (WeBER 2.0)" koji Vanjskopolitička inicijativa provodi s partnerima u okviru "Think for Europe" mreže i u suradnji s briselskim Centrom za europsku javnu politiku (EPC).
