Potpisivanjem ugovora za dodjelu ukupno 1,000.000 KM poticaja namijenjenih za subvencioniranje troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona na području osam lokalnih zajednica u Zeničko-dobojskoj županiji Vlada ZDŽ-a nastavlja s ulaganjima u razvoj infrastrukture za prihvat domaćih i stranih investicija u općinama i gradovima te županije, piše Večernji list BiH.
Prioritet gospodarstvo
- Kao što vam je poznato, mi na području ZDŽ-a imamo 23 poslovne zone. Danas smo potpisali sporazum s osam općina koje su se prijavile na javni poziv te ćemo podijeliti 1,000.000 KM za poticaj gospodarstvu. Rekli smo da će svakako naglasak našeg budućeg djelovanja biti na gospodarstvu. Kao što je poznato, ZDŽ je kralježnica gospodarskog razvoja FBiH, a samim tim i BiH – naglasio je premijer ZDŽ-a Nezir Pivić i najavio kako će i u proračunu za iduću godinu nastaviti s osiguranjem sredstava za podršku razvoju gospodarstva te županije.
Resorni ministar gospodarstva Samir Šibonjić podsjetio je da domaći i strani investitori u toj županiji u BiH imaju, nakon Luksemburga (pet posto), najmanju stopu poreza na dobit (10 posto), zatim najjeftiniju električnu energiju te dobru infrastrukturu u 23 poslovne zone u 12 gradova i općina te županije.
- Stalno ponavljamo, Vlada i Ministarstvo gospodarstva ZDŽ-a, kroz razne vidove poticaja i subvencija malim i srednjim poduzećima, trudi se olakšati poslovanje našim tvrtkama. Mišljenja sam da izgradnjom infrastrukture u industrijskim zonama, s našim gradovima i općinama, stvaramo preduvjete da se što veći broj lakše odluči na investiranje u ZDŽ koji je po svemu poznat i popularan kao mjesto gdje gospodarstvo i gospodarski subjekti ostvaruju velike uspjehe – kazao je Šibonjić.
Više od 80 posto investicija u toj županiji, podvukao je, dolazi izravno od domaćih investitora, što je razlog za zadovoljstvo.
- Znači, naši se gospodarstvenici odlučuju dio tog novca, sve viškove koje sa svojim radnicima ostvaruju u poslovanju, ponovno investirati u gospodarstvo. Raduje nas također činjenica da, osim što se u industrijskim zonama događa ekspanzija, možemo najaviti otvaranje novog rudnika u Varešu, čime će se promijeniti i gospodarska slika, ne samo ZDŽ-a nego i čitave BiH – smatra ministar Šibonjić.
Načelnik općine Žepče Mato Zovko istaknuo je kako je pred vlast na svim razinama u "državi BiH stavljena velika zadaća, rješavanje pitanja odlaska mladih i zapošljavanja".
- Mi smo svi u lokalnim samoupravama itekako prodorni u tome te učinkoviti da stvaramo uvjete kako bismo mogli otvarati proizvodne i sve druge poslovne objekte. Tako radimo i mi u Žepču, gdje smo još 1997. godine otvorili prvu poslovnu zonu "XP", a danas gradimo četvrtu zonu "Radovlje". Tim postupkom i načinom rada i zapošljavanja umanjujemo odlazak mladih. Kada oni dobiju svoj posao, kada dobiju dobre uvjete za rad, onda manje razmišljaju o odlasku i rješavaju svoje stambeno pitanje na području Žepča – kazao je Zovko.
Proizvodni pogoni
Dodao je da imaju spremnu zonu te da imaju što u njima i raditi, a svakodnevno se javljaju investitori koji u toj općini, prvenstveno, otvaraju proizvodne pogone. Osim četiri poslovne zone u vlasništvu Općine, Žepče ima još tri poslovne zone koje su "samoinicijativno nicale na regionalnoj cesti za Zavidoviće, na magistralnoj cesti prema Goliješnici i prema Golubinji", a većina radnika radi u tih sedam poslovnih zona.
Načelnik općine Tešanj Suad Huskić također je iskazao zahvalnost za podršku resornog ministarstva i Vlade ZDŽ-a te podsjetio kako je ovo drugi javni poziv na kojem su dobili "dodatna sredstva za ulaganje u poslovne zone u općini Tešanj". Budući da je Tešanj u 10 mjeseci ove godine bio općina koja je imala najveći rast poreza koje uplaćuje i prometa na fiskalnim uređajima unutar FBiH, vjerujem da će ovo biti dobra prilika za tešanjske i druge investitore da nastave svoja ulaganja – uvjeren je Huskić.
Sredstva poticaja, preko javnog poziva, dobili su gradovi Zenica (izgradnja prometnice br. 5 u PZ "Zenica 1" – 150.000 KM) i Zavidovići (sanacija komunalne infrastrukture u krugu PZ "Majdanska polja" – 112.906,87 KM) te općine Tešanj (sanacija prometnica u PZ "Ekonomija" – 150.000 KM), Doboj Jug (rekonstrukcija ceste u PZ "Mravići" – faza II – 97.994,29 KM), Žepče (nastavak izgradnje fekalne i oborinske kanalizacije te dionice vodovoda u PZ "Radovlje" – 112.500 KM), Maglaj (izgradnja primarne servisne prometnice A - B - C na dionici od profila P16-P20 u PZ "Liješnica" – 150.000 KM), Usora (rekonstrukcija, modernizacija i asfaltiranje prometnice u PZ "Ularice - faza II" – 150.000 KM te Olovo (izgradnja cestovne infrastrukture i hidroinstalacija na lokaciji PZ "Golubište - Pilana - faza II" – 76.598,84 KM).
