Vodeći politički dužnosnici Srba i Bošnjaka najavili su dva velika odvojena okupljanja, svojevrsna saborovanja dužnosnika iz više zemalja o gotovo identičnoj temi - položaju ta dva naroda u nekoliko zemalja zapadnoga Balkana, što, međutim, nije dočekano uz puno odobravanje unutar tih nacionalnih korpusa, piše Večernji list BiH.
Ne zbog toga što se spore oko "ugroženosti" sunarodnjaka, nego zbog politikantskih razloga tko se zapravo našao u poziciji organizirati ova saborovanja i time preuzeti svojevrsnu ulogu narodnoga vođe. Ova okupljanja kod Srba odnosno Bošnjaka bitno se razlikuju od izvorne ideje HNS-a BiH jer se u ovome slučaju odnosi na političko organiziranje Hrvata, ali unutar granica BiH.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a, potvrdio je da će do kraja tjedna, 12. travnja, biti održan sastanak političkih predstavnika Bošnjaka cijele regije. Također je istaknuo kako je sastanak dogovoren i prije nego što se pojavila informacija o "vaskršnjem saboru" koji organizira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Bošnjaci united"
- Sastanak predstavnika Bošnjaka regije nije moja ideja. Takav skup predložili su Bošnjaci koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom maticom i od političkog Sarajeva očekuju da ih sve zajedno okupi, a žive i politikom se bave u drugim zemljama okruženja. Neki od njih žestoko se ne slažu oko različitih političkih pitanja, a jedinstveni su oko ovog i spremni na sastanku u Sarajevu sjediti jedni do drugih - napisao je Konaković. Istaknuo je kako ovaj skup nije nikakav odgovor skupu koji se planira u Srbiji, a iza kojeg stoji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Mnogo je važnih identitetskih pitanja. Jezik, religija, tradicija, kultura, obrazovanje, povijest i još neka. EU integracije su naš zajednički cilj. Zajedničko političko djelovanje izabranih parlamentaraca jedna je od ideja koje su predložili kolege. Sve su to teme koje smo dogovorili na iftaru u Podgorici, gdje je većina predstavnika stranaka već sjedila za istim stolom. Sve isto čuo sam i na iftaru u Zagrebu. Stranke koje su pozvane značajno se bave etničkim pravima unutar sekularnih sustava, zagovaraju, naravno, građansko, ali veliku važnost daju etničkim identitetima - rekao je Konaković. Naravno da se priča o jedinstvu Bošnjaka opasno kosi s "građanštinom" koju promovira ova, kao i druge stranke iz BiH.
- Na sastanak smo pozvali svoje ljutite političke rivale jer i mi iz Sarajeva po ovom pitanju moramo pokazati jedinstvo i ozbiljnost. Dugo je na ovim prostorima skup Bošnjaka regije na jednom mjestu tabu-tema, zabranjeno je o njoj i razmišljati. Nitko od nas na ovom događaju nema pravo skupljati političke bodove - rekao je Konaković.
Na okupljanje Bošnjaka pozvani su predstavnici tog naroda iz Sjeverne Makedonije, s Kosova, iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije. Nije dugo trebalo da Konakovićev poziv odbije čelnik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, predbacujući Konakoviću da je izdajnik kod Bošnjaka.
Izetbegović odbio
- Osnovni razlog je Konakovićeva vodeća uloga u grupaciji stranaka koja je zbog vlastitih interesa pogazila izbornu volju Bošnjaka, njihovo dostojanstvo i nacionalni interes. Konakovićevu fotelju su Bošnjaci i drugi bosanski patrioti platili nedopustivim ustupcima i predajom niza vitalno važnih pozicija u državnim i federalnim institucijama i javnim poduzećima.
Po njegovoj pameti, Bošnjake u BiH predstavlja politička manjina spremna prodati vlastito dostojanstvo i snishodljivo ispunjava zahtjeve političkih predstavnika Srba i Hrvata, što mu oduzima legitimitet da uopće govori o statusu Bošnjaka - odbrusio je Bakir Izetbegović. Srpski pak dužnosnici, također iz više zemalja, okupit će se u povodu novih pritisaka na Srbiju i RS s Rezolucijom o osudi genocida u Vijeću sigurnosti UN-a, ali i pritiscima na vlasti RS-a.
- Na tom saboru bit će donesene važne odluke o opstanku srpskog naroda na njegovim ognjištima, njegovu ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma i zajedničke kulturne baštine - navodi se u priopćenju. Svima je, međutim, jasno kako ta okupljanja ponajmanje imaju veze s identitetskim pitanjima, nego zapravo sa stalnim poticanjem nacionalnih ideja o nešto većoj Srbiji i Bosni.
Za razliku od Hrvata, koji političke projekte, pa i onaj Hrvatskog narodnog sabora, realiziraju unutar granica Bosne i Hercegovine, a ne kao pitanje koje bi se razumjelo kao poticanje ideje velike Hrvatske.
