Svaki četvrti radnik u Bosni i Hercegovini je danas bez prava na zdravstvenu skrb, a problemi će biti i veći kada pođu u mirovinu. Razlog za ovakav strah je opravdan jer se tim radnicima ne uplaćuju doprinosi. Tim činom ne gube samo radnici jer su oštećeni i umirovljenici, školstvo, zdravstvo i tako redom.
Proračun ostaje oštećen jer jedna skupina radnika radi "na crno", a znatan broj radnika je u radnom odnosu, ali se za njih ne plaćaju doprinosi. I jedni i drugi s pravom strahuju za svoju budućnost.
Rad "na crno" u porastu
Međunarodna organizacija za rad je upozorila da je rad "na crno" u porastu u svim zemljama jugoistočne Europe i da je u BiH porastao s 20 na 23 posto.
Povećanje ekonomske krize, otkazi i sve teža materijalna situacija doprinose povećanju ovog postotka, slažu se stručnjaci iz oblasti rada i ekonomije. Tako, problem s neuplaćenim doprinosima ima i oko 230.000 radnika koji u BiH rade na crno. Od tog broja polovina su mlade osobe koje imaju i po desetak godina radnog iskustva, a nijedan dan uplaćenog radnog staža. Procjena je da oko 150.000 radnika radi na crno na području Federaciji BiH te oko 80.000 ljudi u RS-u.
Iako zakon kaže da, ako u BiH inspekcija utvrdi da radnik radi bez ugovora o radu, propisana zakonska kazna iznosi od 1000 do 7500 eura, u udrugama poslodavaca priznaju da je rad "na crno" uzeo maha i za to krive i prevelika porezna opterećenja. Porezna politika potiče poslodavce da ne rade po zakonu jer su davanja koja se plaćaju državi iznimno visoka - oko 70 posto poreza i doprinosa po radniku. Teško je doći do novca jer većina poduzeća koja duguju za doprinose više ne postoji ili su u procesu likvidacije i stečaja, te od njih nije moguće naplatiti doprinose.
Put u stečaj
"Poslodavci koji uredno prijavljuju svoje radnike i plaćaju poreze vrlo često dolaze u stečaj ili su prinuđeni na likvidaciju jer je kriza sve veća. Zbog toga se često odlučuju uzimati radnike koji rade 'na crno'", tvrde poslodavci.
Angažiranje radnika "na crno" najčešće je prisutno u manjim poduzećima u oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drva, te uslužnim djelatnostima.
Prema podacima iz RS-a, jednoj trećini radnika u RS-u ne uplaćuju se uopće doprinosi, te otprilike isti broj radnika prima neredovito plaću, ili je uopće ne prima.
Iz Fonda RS-a kažu kako su izmjene i dopune Zakona o doprinosima definirale da obveza uplate doprinosa nastaje u trenutku isplate plaće, ali da je dio poslodavaca plaće nakon toga radnicima isplaćivao 'na crno' i tako izbjegao obvezu uplate doprinosa.
