U Dubrovniku je danas započeo XX Međunarodni ekonomski forum – 'Korporativno upravljanje – ESG koncept održivog razvoja' u organizaciji konzultantske kuće Revicon.
Više od 20 godina ova konzultantska kuća organizira ekonomski Forum Korporativno upravljanje, vjerujući da kompanije koje ostvaruju više standarde i bolju praksu korporativnog upravljanja imaju i bolje rezultate u svakom smislu. Forum predstavlja važnu platformu za razmjenu ideja najboljih praksi i iskustava u oblasti korporativnog upravljanja.
Forum su prigodnim govorom otvorili generalni direktor Revicona Marin Ivanišević te predsjednik XX Međunarodnog ekonomskog foruma Revicon i bivši predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski.
'Imam zadovoljstvo da sam ovdje dugi niz godina. Zahvalan sam vam što zajedno vjerujemo da nam dobre prakse korporativnog upravljanja omogućavaju da budemo spremni za sve izazove kako u današnjem, tako i budućem poslovanju koje ćemo usmjeriti ka većem održivom rast', istaknuo je Crvenkovski u uvodnom dijelu. Posebno je istaknuo kako se Revicon svojim utjecajem u poslu kojeg radi pokazao pravim regionalnim brendom te im je na tome posebno čestitao.
U sklopu uvodnog dijela ekonomskog foruma posjetitelji su pratili iscrpnu analizu Daniela Blumea na temu “Održivost i principi korporativnog upravljanja”.
Daniel Blum je šef Jedinice za korporativno upravljanje u Direkciji za financijske poslove i poduzetništvo koja djeluje u sklopu OECD-a. U zanimljivom i sadržajnom video panelu kojeg je vodila izvršna direktorica konzultantske kuće Revicon Jelena Misita, Blume je istaknuo kako dobro korporativno upravljanje pomaže u izgradnji okruženja povjerenja, transparentnosti i odgovornosti neophodnog za poticanje dugoročnih ulaganja, financijske stabilnosti i poslovnog integriteta, čime se podržava snažniji rast i inkluzija društva.
Također, pomaže kreatorima politika da procijene i poboljšaju pravne, regulatorne i institucionalne okvire za ovaj vid upravljanja, osiguravajući pravičan tretman dioničara i ključnih vlasničkih funkcija.
Posebno je naglasio i tri strateška cilja kojima se Principi rukovode. Prvi je promoviranje pristupa financiranju, inovacijama i poduzetništvu, drugi je osiguravanje okvira za zaštitu investirora, dok je treći podrška održivosti i otpornosti korporativnog sektora. Svaki od njih su međusobno povezani.
Izvršna direktorica Revicona Jelena Misita dotaknula se značenja pojma ESG koji se posljednjih godina sve češće spominje u kontekstu životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.
‘ESG je budućnost poslovanja, međutim da bismo bili spremni odgovoriti na izazove kako bi naše kompanije mogle sudjelovati na tržištu EU, neophodno je da se započnu pripreme. Za početak, jedan od „recepata“ jeste da se educiramo u tom pravcu. Dakle, edukacija je jedan preduvjet da bismo stekli neophodne kompetencije i vještine kako bismo bili u prilici da odgovorimo na sve te izazove. Danas smo na Forumu razgovarali o neophodnosti jačanja kompetencija i vještina upravljačkih struktura različitih privrednih subjekata. I polako u BiH primjećujemo jednu dobru praksu, a to je da je tema ESG sve više na dnevnim redovima kako velikih tako i srednjih produzeća, sve više se razgovara o tome i sve se više vremena posvećuje navedenoj temi jer postajemo apsolutno svjesni da je neophodna transformacija načina dosadašnjeg poslovanja’, zaključila je Misita.
Nakon sadržajnog uvodnog dijela došlo je vrijeme za prvu panel diskusiju u sklopu ovog dvodnevnog ekonomskog foruma, a ista se održala na temu „Jačanje otpornosti gospodarstva“. Na ovoj panel diskusiji su uz moderatoricu Jelenu Misitu govorili i Jasmina Selimović, Vedad Silajdžić, Amra Salihović i Veljko Trivun.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Veljko Trivun govorio je o odgovornosti tajnika privrednih društava i o njihovo ulozi koja je od velikog značaja.
'Funkcija tajnika društva u korporativnom pravu Federacije BiH donekle je zanemarena, ali je obvezna za sva dionička društva. Zakon o javnim poduzećima Federacije BiH uopće ne predviđa funkciju tajnika dioničkog društva, što ne isključuje da se ova funkcija ne može uvesti putem statuta. Strateški, ova funkcija ima značajan utjecaj na sve operacije upravljanja unutar privrednog društva, kao i izvan njega, a podrazumijeva vještine u brojnim disciplinama - korporativno pravo, krivično pravo, porezno pravo, radno pravo, financije, vrijednosni papiri, upravljanje, strategija i menadžment, revizija poslovanja, sudska i korporativna praksa itd...
Naglasio je kako je u Federaciji BiH imenovanje tajnika društva je obavezno za sva dionička društva, dok u Republici Srpskoj nema te zakonske obaveze, tj. njihovo imenovanje je fakultativno.
U sklopu druge panel diskusije na temu „Jačanje otpornosti javnog sektora“ govorili su Goran Miraščić i Aziz Šunje uz moderatora ovog panela Milana Dmitrovića.
Goran Miraščić iz Sarajevo School of Science and Technology osvrnuo se na povećanje stepena konkurentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta koje predstavlja jednu od imperativnih mjera za održiv i ubrzan ekonomski rast.
'Kao i većina drugih zemalja, Bosna i Hercegovina se susreće sa izazovnim vremenima. Bez obzira na globalne šokove, realni rast ekonomije u BiH je na kraju 2022. godine iznosio 3,9%, što je znatno
iznad projekcija. Međutim, prosječna godišnja inflacija na nivou BiH iznosila je visokih 14% i uslijed niza poduzetih mjera od strane vodećih globalnih monetarnih autoriteta, došlo je do smanjenja inflatornih pritisaka.
Kada govorimo o kamatnim stopama, banke u BiH su zaključno sa 30.09. ostvarile dobit od 579 milijuna KM, i to u FBiH 432 milijuna KM, a u RS 147 milijuna KM, zaključujemo da ne postoji nikakva potreba za značajnijom korekcijom kamatnih stopa. Povećanje kamatnih stopa bi imalo negativne reperkusije, što bi za rezultat imalo povećanje udjela neprihodonosnih kredita i smanjenje kreditne aktivnosti, što bi, naravno, dovelo do dodatnog usporavanja ekonomskog rasta.
Bosna i Hercegovina je na putu da ovu godinu završi sa rastom realnog BDP-a od 2 do 2,2%. Naravno, to nije ništa spektakularno, međutim ono što nam preostaje u ovom periodu dok se ekonomije ponovno ne pokrenu je stvoriti pretpostavke da kada dođe vrijeme za pokretanje ovih ekonomija naših najvećih trgovinskih partnera, imamo uslovno rečenu odskočnu dasku da možemo što prije ubrzati rast.
Ono što je još uvijek pozitivno je kretanje prihoda od direktnih poreza, gdje se bilježi i više nego značajan rast. Naravno, to je rezultat, u manjoj mjeri, rasta broja zaposlenih, a u većoj mjeri vještačkog rasta plaća.
Uslijed globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, Bosna i Hercegovina se pojavila kao pouzdana alternativa, što je umnogome doprinijelo rekordnom rastu izvoza.
Mjere i aktivnosti koje treba poduzeti u narednom periodu moraju biti usmjerene na održavanje ekonomskog rasta, ali i stvaranje pretpostavki za ubrzan rast, kada se za to steknu uslovi. S obzirom na još uvijek visoku stopu inflacije, neophodno je donositi mjere usmjerene na očuvanje životnog standarda građana, uz poseban fokus na ugroženim kategorijama.
Nadalje, jačanje poljoprivredne proizvodnje, posebno u segmentu proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda je od krucijalnog značaja. Energetska tranzicija s ciljem očuvanja životne sredine kroz popravljanje odnosa u korist „čiste energije“, jačanja investicijskog ciklusa, ali i ublažavanja negativnih efekata tzv. karbonske takse je prioritet na kojem treba užurbano raditi. Naravno, ubrzana digitalna transformacija je nešto što ide paralelno uz sve dosad navedeno, s tim da se taj proces mora još više ubrzati', zaključio je Miraščić.
XX Međunarodni ekonomski forum nastavlja se u četvrtak, 07.12.2023. godine kada će u sklopu panela 'Održivo financiranje u središtu financijskog sustava' uz moderatora Marina Ivaniševića govoriti i Senad Softić, Jasmin Mahmuzić, Marko Čižmek, Silvije Orsag i Ademir Osmanović, čime će se spustiti zavjesa na ovo jubilarno dvadeseto izdanje u Dubrovniku.
