Akademik, prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med., specijalist neuropsihijatrije i subspecijalist socijalne psihijatrije, govorio je za vecernji.ba o, nažalost, sve češćoj pojavi blagdanske depresije, kako je prepoznati te dao savjete kada potražiti stručnu pomoć, i kako prevenirati takvo stanje.
VECERNJI.BA: Što je blagdanska depresija i zašto se javlja?
PROF. DR. BABIĆ: Blagdanska depresija je moderan psihijatrijski fenomen koji sve više uzima maha i pogađa sve veći broj ljudi. Blagdanska depresija obično kratkotrajna i traje nekoliko dana ili nekoliko tjedana prije, tijekom i nakon blagdana. To je, u neku ruku, stresno razdoblje za sve ljude, a posebno za one koji su osjetljivi i koji su “dobre duše”.
VECERNJI.BA: Kako se manifestira, simptomi?
PROF. DR. BABIĆ: Osobe koje padaju u depresiju, postaju slabije raspoloženi, bezvoljniji, potišteniji, iscrpljeniji i povlače se iz društva. Pada im opća životna motivacija. Manje su učinkoviti na poslu i žale se da im je pala kvaliteta života. Potreba za snom raste, a pospanost prati povećana žudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolačima i čokoladom. Sezonska se depresija očituje depresivnim raspoloženjem, smanjenim aktivnošću, letargijom, smanjenim libidom kao i atipičnim simptomima, kao što su povećani apetit i unos ugljikohidrata, porast tjelesne težine, hipersomnija te pogoršanje raspoloženja.
VECERNJI.BA: Kako je prepoznati i kad zatražiti stručnu pomoć?
PROF. DR. BABIĆ: Depresiju nije teško prepoznati jer te osobe manje razgovaraju, postaju bezvoljne, neraspoložene, preosjetljive i imaju više negativnih misli. Osobe u depresiji izbjegavaju društvo i vrlo malo pričaju. Ti simptomi smanjuju životnu učinkovitost i radnu sposobnost potrebno je zatražiti stručnu pomoć kod psihijatra ili psihologa.
VECERNJI.BA: Kako je prevenirati - savjeti?
PROF. DR. BABIĆ: Da bi se smanjila sklonost depresiji, vrlo je važno zdravo živjeti. To podrazumijeva pozitivno mišljenje, zdravu prehranu, određeni oblik tjelovježbe barem tri puta tjedno. Za one koji istinski vjeruju u Boga, vrlo je važno pomoliti se i zahvaliti dragom Bogu.
VECERNJI.BA: Kako je pobijediti ako vas je već "pogodila"? Koliko traje i kad najčešće počinje i koliko je opasna ako se ne tretira?
PROF. DR. BABIĆ: Depresivni poremećaji i depresivne bolesti su vrlo širok psihijatrijski pojam. To je dijagnoza koja može biti laka, srednje teška, teška i teška s psihotičnim simptomima. Može trajati kratko, a može trajati i vrlo dugo, a nažalost kod nekih koji ne private stručne savjete i terapiju, može trajati i čitav život. Ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnih psihičkih i socijalnih problema i jako pogoršati kvalitetu života. Osobe sklone depresiji nužno moraju promijeniti svoja negativna vjerovanja o sebi. Kad počnu vjerovati da zaslužuju svako dobro, bitno umanjuju sklonost k depresiji. Kriva i negativna uvjerenja mogu se reprogramirati na različite načine.
Evo nekoliko primjera pozitivnih vjerovanja:
- Čak i ako pogriješim, ja sam u osnovi dobar, greške su da ih ispravljamo i učimo na njima biti još bolji;
- Razumijevanjem drugih ljudi mogu ih voljeti;
- Život je prihvatljiv i može biti divan, a smrti se ne treba bojati;
- S prošlošću se treba pomiriti, a na budućnost gledati s nadom;
- Premda je ljudski ljutiti se, mudro je oprostiti.
VECERNJI.BA: Može li se reći da je blagdanska depresija, ustvari, zimska depresija?
PROF. DR. BABIĆ: Blagdanska depresija obično kratko traje, a može se javiti u svako godišnje doba, a češća je zimi oko Božića i Nove godine. Obično se javlja nakon nekih stresnih događanja, a može pogoditi svakog čovjeka, ali se ipak javlja češće kod ljudi koji su psihički preosjetljivi.
VECERNJI.BA: Koliko ste se često u svojoj bogatoj profesionalnoj karijeri susretali s ovim oblicima depresije?
PROF. DR. BABIĆ: U svojoj profesionalnoj karijeri sam se susretao puno puta s ovim oblicima depresije. Sve te osobe učio sam da se prihvate, da misle pozitivno, davao sam im brojne stručne savjete, ali i terapiju koja će im pomagati. Sreća je velika da danas imamo vrlo kvalitetne antidepresivne lijekove koji istinski pomažu. Imamo i vrlo kvalitetne biljne lijekove koje je priznala i Svjetska zdravstvena organizacija i ja ih nerijetko savjetujem i propisujem svojim klijentima i pacijentima.
VECERNJI.BA: Tko joj je skloniji? Spol, dob, obrazovanje, ruralna ili urbana populacija, sjeverna ili južna hemisfera...?
PROF. DR. BABIĆ: Od depresije mogu oboljeti svi ljudi, a skloniji su oni koji su emocionalno osjetljiviji i koji su skloni negativnom mišljenju ili oni koji imaju nepovoljnu genetiku u tom smislu. Češće obolijevaju žene i osobe koje žive same. Ali vrlo je važno sebe prihvatiti, živjeti zdravo i ne dozvoliti sebi da nam prevlada negativno mišljenje.
VECERNJI.BA: Osim depresije, koja se sve psihička stanja mogu javiti u ovo vrijeme? Tjeskoba/anksioznost, napadaji panike... Savjet?
PROF. DR. BABIĆ: Uz depresiju se gotovo u pravilu javlja i anksiozni poremećaj jer su to osobe koje puno brinu, strepe, pokazuju bezrazložni strah… Nerijetko se javlja i somatizacijski poremećaj pa te osobe nerijetko nešto boli, ali kad odu na preglede i snimanje raznih organa, ti nalazi su skoro u pravilu uredni, a problem je psihički, ne organski. Vrlo je važno sebe prihvatiti i staviti sebe u središte svog života, a ne sebe podcjenjivati i omalovažavati. Naravno, važno je da su uz nas naša obitelj, rodbina, prijatelji… To nam pomaže da nam život bude kvalitetniji i da mi budemo zadovoljni i opušteni i da se depresija ne pojavljuje kod nas.
__________________
Prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med., specijalist neuropsihijatar, subspecijalist socijalne psihijatrije, bio je dugogodišnji
medicinski stručnjak Klinike za psihijatriju SKB-a Mostar (voditelj Odjela za kronične psihoze). Danas u privatnoj liječničkoj praksi. Predavač je na Sveučilištu u Mostaru (Psihologija i psihijatrija). Glavni je urednik elektroničkog časopisa Zdravstveni glasnik, gGlavni urednik časopisa Radovi, predsjednik Etičkog povjerenstva Sveučilišta u Mostaru, predsjednik Udruge psihijatara u BiH, član Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH te Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH. Predsjednik je Organizacijskog odbora tradicionalnog međunarodnog simpozija Mostarska psihijatrijska subota.
Otvori KEKS Pay
