U posljednjih nekoliko godina cijene u ugostiteljskim objektima diljem Bosne i Hercegovine primjetno rastu, a mnogi građani sve češće komentiraju kako ispijanje kave ili večera u restoranu postaju luksuz, a ne svakodnevni užitak. Posebno je to izraženo u većim gradovima Bosne i Hercegovine poput Sarajeva, Banje Luke i Mostara, gdje cijena obične kave nerijetko doseže i 4 KM, dok se cijene glavnih jela kreću između 15 i 30 KM, pa i više.
Ogorčeni cijenama
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama sve su češće objave u kojima se potrošači žale kako na cijene u trgovinama, na tržnicama i u mesnicama tako i na poskupljenja u pekarnicama, roštiljnicama, buregdžinicama... Dijele fotografije preskupih proizvoda te fiskalnih računa čiji iznosi uistinu djeluju nevjerojatno. Primjera radi, jedan potrošač samo ledenu kavu i čaj platio je 13 KM, što je, uz fotografiju računa, objavljeno na jednoj Facebook stranici. Usporedbe radi, iako su cijene mesa značajno porasle, za ovaj iznos može se kupiti kilogram svinjskog buta.
Cijena kave u kafićima u BiH dosegnula je 4 marke, ali je zaista nevjerojatno da ledena kava košta 10 KM?! Praktički, za taj iznos mogu se kupiti četiri kruha, ili tri litre ulja ili pak dva kilograma riže. Potrošače u Sarajevu razbjesnila je i vijest da je, primjerice, komad kolača tiramisu od samo 140 grama skočio na 7 KM. Dakle, samo jedna kava i jedan kolač koštaju točno toliko koliko je potrebno za kilogram junećih rebara, od čega se mogu napraviti tri ručka. - Ranije mi je odlazak na kavu bio svakodnevica. Međutim, kako je kava značajno poskupjela, taj sam ritual morao prekinuti. Sad na kavu odem tek povremeno. Nije da ne želim ići, ali jednostavno toliko ne mogu mjesečno izdvojiti - žali nam se jedan Mostarac. Cijene u kafićima postaju priča za sebe pa, primjerice, Cedevita košta 4,50, dok cijena Coca-Cole u boci od 0,25 litara ide i do 5 KM. Poskupjeli su i ćevapi pa "desetka" u Sarajevu košta i do 14 KM, dok u jednom banjolučkom restoranu burger košta nevjerojatnih 22 KM. Mostar sve više postaje grad koji živi za turiste, a sve manje za svoje stanovnike. I dok turisti rado izdvajaju novac za lokalne specijalitete i panoramski pogled uz večeru, Mostarci se osjećaju kao stranci u vlastitom gradu. Ono što je nekad bilo svakodnevno – kava s prijateljima, ručak u restoranu, kolač nakon šetnje – danas postaje luksuz rezerviran za posebne prilike. U užem središtu grada, pogotovo u staroj jezgri i oko Starog mosta, cijene su gotovo udvostručene u posljednjih nekoliko godina. Obična kava u nekim lokalima košta i do 4 KM, sok iz boce više od 5 KM, dok su cijene glavnih jela poput pizze, paste ili roštilja često između 20 i 30 KM. To su iznosi koji premašuju mogućnosti prosječnog Mostarca.
Orijentirani na strance
Iako su poskupljenja često opravdana rastom cijena sirovina, energenata i plaća u sektoru uslužnih djelatnosti, mnogi potrošači primjećuju da kvaliteta usluge i ponude ne prati rast cijena. U mnogim slučajevima ambijent i kulinarska ponuda ostaju skromni, dok se cijene prilagođavaju turističkom tržištu i visokom standardu koji lokalno stanovništvo ne može pratiti. Turizam je donio novu dinamiku ugostiteljskoj industriji, ali i dodatno produbio jaz između kupovne moći turista i lokalnog stanovništva. Ugostitelji su sve više orijentirani na strance, čiji dublji džepovi omogućuju održavanje visokih cijena, dok domaći gosti sve češće biraju ostati doma ili tražiti alternativu u jeftinijim lokalima. S obzirom na to da je prosječna plaća u Bosni i Hercegovini ispod europskog prosjeka, a troškovi života kontinuirano rastu, mnogi se pitaju koliko je održivo ovakvo stanje. Jedan obiteljski večernji izlazak može koštati više od trećine mjesečne plaće, što je za veliki broj građana neprihvatljivo i vodi k smanjenju posjeta ugostiteljskim objektima. Iako ugostiteljski sektor mora pronaći način da opstane u sve težim ekonomskim uvjetima, održavanje visokih cijena bez jasne valorizacije kvalitete može dugoročno otjerati domaće goste i ugroziti stabilnost sektora. Potrebna je ravnoteža između cijene, kvalitete i kupovne moći – jer kafići i restorani ne bi trebali biti luksuz, već dio svakodnevnog života.
Otvori KEKS Pay
