Mnogi pekarski proizvodi u banjolučkoj regiji poskupjeli su u prosjeku za tri posto, a kao razlog pekari navode povećanje minimalca i mrežarine za električnu energiju. Istodobno, pekari u Semberiji najavljuju poskupljenje kruha od veljače.
Pekari u Banjoj Luci izbjegavaju pričati službeno o ovoj temi jer ih, kako kažu, političari u vlasti prozivaju za profitere. Tvrde da je bila neminovnost povećanje cijena proizvoda zbog rasta troškova poslovanja. S druge strane, u Bijeljini, odnosno u Semberiji, pekari nisu mijenjali cijene iako su i njima povećani troškovi poslovanja.
- Najvjerojatnije će na razini udruge cijene kruha biti korigirane od početka veljače, i to za 10 feninga, što znači da kruh u Bijeljini neće biti skuplji od 2,10 KM - kaže za Fenu Njegoslav Zagorac, direktor pekarske industrije "Bodaxco“ Bijeljina.
On je upoznat s većim cijenama pekarskih proizvoda u Banjoj Luci, ali tvrdi da njegovi kolege nisu "profiteri“.
- U Banjoj Luci je sve skuplje i znatno je manja konkurencija pekara. Kod nas u Bijeljini je znatno velika konkurencija i zato je tako - dodaje Zagorac.
On ocjenjuju da političari vješto manipuliraju u javnosti te da pokušavaju svu odgovornost prebaciti na domaće proizvođače.
- A proizvodnjom više nitko neće da se bavi, pogotovo klasičnom pekarskom - napominje Zagorac.
On potvrđuje da cijena brašna u RS-u nije povećana i vjeruje da će ostati na istoj razini do iduće žetve.
Zavod za statistiku RS-a mjeri cijenu osnovnih životnih namirnica pa tako i cijenu kruha. Izražavaju svaki mjesec prosječnu cijenu po jednom kilogramu pa je tako prosječna cijena kilograma bijelog kruha u RS-u porasla s 2,97 KM u prosincu 2022. na 3,65 KM u prosincu 2025. godine, što predstavlja povećanje od oko 23 posto.
Kruh predstavlja jednu od osnovnih životnih namirnica i sastavni je dio svakodnevne prehrane većine stanovništva, posebno u zemljama regije. Upravo zbog njegove široke i kontinuirane potrošnje, promjene u cijeni kruha izravno utječu na veliki broj građana i često se doživljavaju kao pokazatelj općeg životnog standarda.
U udrugama za zaštitu prava potrošača podsjećaju da je cijena kruha jedan od elemenata potrošačke košarice, koja se koristi za procjenu minimalnih troškova života. Svako poskupljenje ove namirnice automatski povećava ukupne troškove kućanstava, a taj rast najizraženije pogađa obitelji s nižim primanjima.
Kod socijalno ugroženijih kućanstava značajan dio mjesečnog proračuna odlazi na hranu, pri čemu je kruh često najpristupačniji izvor osnovnih kalorija. Zbog toga se rast njegove cijene posebno osjeća među građanima sanajnižim prihodima.
Zbog kontinuiranog i nekontroliranog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što izravno ugrožava životni standard građana, Savez sindikata RS-a danas je zatražio od Vlade RS da bez odlaganja poduzme konkretne i učinkovite mjere i korake u cilju zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a napominju da je na snazi odluka Vlade RS-a kojom je ograničena cijena kruha od 600 grama, od brašna tip 500 i da ne smije biti veća od 1,90 KM po komadu. Odluka je donesena u ožujku 2024., a Inspektorat RS-a je nadležan za kontrolu cijena.
Otvori KEKS Pay
