Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Od ovog karcinoma u Hrvatskoj godišnje umre oko 300 ljudi, a jednostavan pregled stomatologa može spasiti život

18. svibnja 2021. u 10:35 0 komentara 206 prikaza

Prevencija i liječenje oralnog karcinoma je važna tema o kojoj se rijetko govori, a u prilog tomu govori i činjenica da se godišnje u RH dijagnosticira oko 450 slučajeva oralnog karcinoma, a šokantan je podatak da na godišnjoj razini od ove bolesti umre oko 200-300 ljudi, piše Ordinacija.hr. 

Oralni karcinom nastaje malignom promjenom pločastih stanica epitela sluznice usne šupljine, ili polusluznice donje usne. Maligna je i agresivna bolest, koja, ako se ne liječi, dovodi do metastatskog širenja i do smrti oboljeloga. Stoga je ovu bolest nužno i bez odgađanja agresivno liječiti.

Kako se možemo zaštiti od ove opasne bolesti I kako ju otkriti na vrijeme, u razgovoru pojašnjenje nudi prof. dr. sc. Ivan Alajbeg, dr. med. Dent.

KOJI NAM SIMPTOMI MOGU UKAZATI NA MALIGNE PROMJENE U USNOJ ŠUPLJINI?

Simptomima smatramo subjektivne pacijentove osjete, kao što je bolnost ili peckanje sluznice. Na žalost, rani oralni karcinom najčešće ne izaziva osjećaj boli, već tek u rjeđim slučajevima. Stoga nije neobično da pacijent nema taj upozoravajući simptom, sve dok se bolest ne razvije u uznapredovali stadij, t.j. dok se ne proširi. Stoga je važno provoditi redovite, recimo 6-mjesečne ili godišnje preglede sluznice usne šupljine, kako bi se na vrijeme uočile i bezbolne opasne promjene. Bolest se otkriva kliničkim pregledom usne šupljine. Pregled je jednostavan, bezbolan, neinvazivan i traje samo dvije minute. Jedini je preduvjet da je zdravstveni djelatnik koji radi pregled dovoljno dobro upućen u ovu tematiku, odnosno da posjeduje određeno kliničko iskustvo. Mogući pokazatelji ranog oralnog karcinoma su crvene, crveno-bijele i bijele promjene na sluznici koje traju dulje od 2 tjedna, a pogotovo ako imaju zrnatu ili baršunastu površinu, i ako nemaju objašnjiv razlog nastanka. Tada moramo u bolesnika provesti dijagnostički postupak sa svrhom isključenja oralnog karcinoma. Klinički znaci uznapredovalog oralnog karcinoma uključuju povećanje i otvrdnuće tkiva, stvaranje vrijeda, krvarenje, otežano otvaranje usta i žvakanje, rasklimanost okolnih zubi. Tada simptomi redovito uključuju bol, katkad i osjećaj utrnutosti.

 

Shutterstock

 

ŠTO NAM OTKRIVA STATISTIKA, BILJEŽI LI SE VELIKA POJAVNOST ORALNOG KARCINOMA U HRVATSKOJ?

Zadnjih nekoliko godina, pojavnost ove bolesti u Hrvatskoj iznosi oko 450 novih slučajeva godišnje, od čega oko 350 otpada na muškarce, a oko 100 su žene. Najčešće se pojavljuje u osoba između 55 i 75 godina. Ti su brojevi tijekom zadnjih 10-ak godina prilično stabilni i ne uočava se trend porasta. Stoga možemo smatrati kako je bolest relativno rijetka. Međutim, od nje umre svake godine oko 250 do 300 ljudi, čime zaključujemo da je smrtnost vrlo visoka. Razlog tome je još uvijek često prekasno postavljanje dijagnoze.

KAKO IZGLEDA PROCES OD DIJAGNOZE DO LIJEČENJA?

Postavljanje realne sumnje je prva faza dijagnostike, a stomatolog bi, po prirodi svoga posla, rutinski pregledavajući svoje pacijente, trebao pregledati i sve dijelove sluznice usne šupljine, a ne samo zube. Nakon što postavi sumnju, pristupa se drugoj fazi, potvrdi sumnje. Promjene koje na kliničkom pregledu djeluju sumnjivo potrebno je uputiti specijalistu oralne medicine, npr. Zavod za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem se nalazi Klinički zavod za bolesti usta KBC-a Zagreb, radi detaljnije kliničke procjene i biopsije, tj., uzimanja malog komadića tkiva u lokalnoj anesteziji.

Taj se uzorak šalje patologu, koji će napraviti mikroskopsku analizu i potvrditi dijagnozu ako jest riječ o karcinomu, ali i samo ako je biopsijski uzorak adekvatan i ako je uzet s reprezentativnog mjesta. Stoga je jako važno da biopsiju u slučaju sumnje na malignu bolest uzme upravo specijalist oralne medicine, jer u ovom je koraku iskustvo od iznimne važnosti. S obzirom na to da je riječ o relativno rijetkoj bolesti (s incidencijom od samo 11 slučajeva na 100 000 stanovnika), vrlo će mali broj zdravstvenih djelatnika moći steći realno iskustvo u kliničkoj dijagnostici oralnog karcinoma, zbog čega je bolje da se dijagnostika fokusira unutar manjega broja ustanova, koje će u tome biti uspješnije.
U slučaju potvrde dijagnoze, ustanova poput naše ima uhodanu komunikaciju s ustanovom u kojoj se provodi liječenje. Unutar tjedan dana se dogovora pregled s kirurgom za glavu i vrat i bolničko liječenje.

STOMATOLOG ĆE LAKO POSUMNJATI NA PROMJENE U USNOJ ŠUPLJINI?

Stomatolog je najbolje pozicioniran i ima najveću odgovornost za postavljanje sumnje da možda nešto nije u redu na sluznici usne šupljine. On ima specifičnu izobrazbu u ovoj tematici i najbolju mogućnost pregleda pod dobrim izvorom svjetlosti. Međutim, zbog relativne rijetkosti bolesti, ne bi bilo korektno od stomatologa očekivati precizno postavljanje dijagnoze. Već jako puno znači da svojeg pacijenta upita o rizičnim čimbenicima, kao i da ga zbog uočene sumnjive promjene uputi specijalistu oralne medicine.

Svakom čitatelju preporučujem da upita svog stomatologa je li mu napravio i pregled oralne sluznice sa svrhom isključenja oralnog karcinoma

MOŽEMO LI SAMI UTJECATI NA PREVENCIJU BOLESTI?

Duhan i alkoholu su vrlo poznati rizični čimbenici za nastanak oralnog karcinoma. Njihovo djelovanje je multiplikativno. Za karcinom donje usne rizični čimbenik je ultravioletno zračenje. Humani papiloma virus nije identificiran kao čimbenik rizika za oralni karcinom, već za jedan drugi, sličnoga naziva, orofaringealni karcinom. Taj zahvaća sluznicu područja koje se nalazi iza usne šupljine.

 

LIJEČENJE JE PONEKAD VRLO KOMPLEKSNO, NO DALJE LI UVIJEK ŽELJENE REZULTATE?

Rano otkriveni karcinom se liječi kirurški, jednostavnim zahvatom kojim se uklanja tumor. Na žalost, većina slučajeva se otkriva kasno. Tada je kirurški zahvat kompleksan, i uključuje veliki dio tkiva i struktura usne šupljine, lica, čeljusnih kostiju i limfnih čvorova vrata. Vješti kirurzi često presađuju dijelove pacijentovog tijela kako bi rekonstruirali nastali defekt i funkciju, primjerice s potkoljenice ili podlaktice. Nakon toga, uključuje se onkolog – radioterapeut, koji planira 7-tjedno zračenje, često praćeno kemoterapijom. Taj dio liječenja je vrlo težak i iscrpljujuć za pacijenta, a podrazumijeva i neželjene pojave od kojih su neke trajne. U tom je periodu jako važno da pacijenta opet prati stomatolog upućen u detalje nuspojava okonološkog liječenja. Naš Zavod nudi jedinstvenu oralnu skrb onkološkim bolesnicima i preporučujem svakom pacijentu koji se sprema na zračenje glave i vrata da zatraži svog stomatologa ili obiteljskog liječnika da ga uputi k nama.

Prevencija ozbiljnih nuspojava zračenja je moguća kod informiranog pacijenta. Suprotno tome, za ozbiljne nuspojave, koje uključuju i opsežna oštećenja čeljusnih kostiju, možemo vrlo malo napraviti. I konačno, čak i nakon ovog kompleksnog multimodalnog iscrpljujućeg i skupog liječenja, stopa izlječenja i preživljavanja je skromna, i iznosi oko 40%. Onaj prvi scenarij, kad se rak uoči i liječi na vrijeme, zahvat ne ostavlja teške posljedice i ozdravljenje raste preko 90%. Stoga je rana dijagnostika oralnog karcinom ključ za uspjeh.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.