Sve veći problem

Od nesanice pati 25 posto Hrvata, ali ne zbog punog Mjeseca

04.01.2018.
u 16:56

Pun Mjesec, južina, “rupa” u novčaniku nakon blagdana, depresija, neispunjena očekivanja u staroj koja smo prenijeli i u novu godinu..., samo su neki od razloga kojima mnogi ovih dana pravdaju probdjevene noći nakon kojih su pospani ili razdražljivi na poslu, neraspoloženi, iritabilni prema okolini i ukućanima, ili se čak tuže i na poremećaj pamćenja i koncentracije.
 

Češće muči žene 
Mnogima se čini kako ih takvo što hvata baš u ovo doba godine. No nesanica je, tvrde stručnjaci, puno širi i sve učestaliji problem u Hrvatskoj – i u ostalom svijetu. Prema nekim procjenama u nas od nje pati oko 25% građana, od kojih oko 5% teže, što itekako utječe na kvalitetu života. Svojedobna istraživanja Centra za poremećaje spavanja i budnosti zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče na uzorku od 1300 osoba iz cijele Hrvatske pokazala su kako se podjednako loše spava na selu i u gradu, da su joj jače izložene žene, osobe u dobi između 60. i 73. godine, kao i one lošijeg socioekonomskog statusa, bez stalnog zanimanja, te osobe izložene stresu zbog gubitka životnog partnera. Neki ovih dana za neispavanost “optužuju” i pun Mjesec, no dr. sc. Domagoj Vidović, psihijatar iz Centra za poremećaje spavanja i budnost vrapčanske klinike, kaže da barem taj čimbenik možemo skinuti s liste razloga zbog kojih ne spavamo. – S obzirom na to da je dan puno kraći, a noć duga toliko da se po mraku vraćamo s posla i ujutro po mraku budimo, realnija bi bila velika pospanost na koju bismo se žalili, umor i slično – objašnjava on, ističući kako takva priča u medicini, koja je vrlo jednostavna struka, ne drži vodu. Kad bi bilo točno da je puni Mjesec uzrok nesanici, za mladog bi Mjeseca svi dobro spavali, što nije istina. K tome, živimo u vremenu prepunom svjetla, u kojemu puni Mjesec može doći do izražaja samo daleko od grada, na planini, gorju..., A tko misli i da nesanica ima veze s izmjenama godišnjih doba, također se vara. Ljeti ćemo možda lošije spavati zbog nesnosnih i dugotrajnih vrućina, ali i zato što smo ''odradili'' popodnevnu siestu... No, govorimo li o akutnoj nesanici koja traje dva-tri mjeseca, glavni su stresori činjenica da je netko ostao bez posla, razbolio se, smrt neke drage osobe, situacija koju bi neki doživjeli kao bezvezariju, ali se netko s njome teško nosi i jednostavno mu je teško..., navodi dr. Vidović te dodaje kako se iza nesanice mogu skrivati i neki depresivni ili anksiozni poremećaji i slične situacije. 
 

Lijekovi i kava – loše navike 
– Kod kroničnih nesanica niz je problema, poput navikavanja na lijekove. Ljudi konzumiraju puno kave, kofeina ili usvoje neke krive obrasce spavanja i uđu u začarani krug iz kojega se onda sami teško mogu izvući. I onda im mi zapravo najviše trebamo – objašnjava te savjetuje kako je tada pametno javiti se nekome od stručnjaka koji će im pokušati riješiti problem. Kod akutnih, blažih tegoba može pak pomoći i liječnik opće prakse. Iako nema egzaktnih brojki koliko godišnje ljudi u Hrvatskoj traži pomoć zbog nesanice, u Centru za poremećaje spavanja primjećuju da ih sve više traži njihovu pomoć. – Nesanica je kompleksan poremećaj koji uključuje niz drugih stvari. Danas imate ljude koji ciljano malo spavaju jer im je dan prekratak da bi stigli sve napraviti. Neki misle da prije spavanja moraju pogledati sve na televiziji inače su žalosni i nesretni, dok neki, s obzirom na to da smo dnevno izloženi gomili informacija, te informacije i kad legnu vrte u glavi – govori dr. Vidović. Misli se i kako nesanica pogađa uglavnom siromašnije, bez posla, neispunjenih očekivanja..., no zbog nje i bogati plaču, slikovit je Vidović, koji u nastavku donosi neke savjete kako građani i sami mogu poboljšati svoj san i lakše usnuti.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?