Klimatske promjene ne uzrokuju samo topljenje ledenjaka, rast razine mora i ekstremne vremenske pojave, sada utječu i na samu brzinu rotacije Zemlje. Novo istraživanje pokazalo je da se zbog globalnog zatopljenja naši dani postupno produljuju, i to brže nego ikada u posljednjih 3,6 milijuna godina. Znanstvenici sa Sveučilišta u Beču i švicarskog ETH Zuricha otkrili su da se duljina dana trenutno povećava za oko 1,33 milisekunde po stoljeću. Iako se ta promjena čini gotovo neprimjetnom, istraživači upozoravaju da bi mogla imati ozbiljne posljedice za sustave koji ovise o iznimno preciznom mjerenju vremena i Zemljine rotacije, poput svemirske navigacije.
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth. Glavni razlog leži u topljenju polarnih ledenih pokrova i planinskih ledenjaka. Kada se led topi, ogromne količine vode premještaju se s kopna u oceane, što mijenja raspodjelu mase na Zemlji. Znanstvenici to uspoređuju s klizačicom koja tijekom vrtnje raširi ruke, tada se okreće sporije. Slično tome, kada se masa na Zemlji rasporedi dalje od osi rotacije, planet se počinje sporije vrtjeti, a dan postaje nešto duži.“U ranijim istraživanjima pokazali smo da ubrzano topljenje ledenih pokrova i ledenjaka u 21. stoljeću podiže razinu mora, što usporava Zemljinu rotaciju i produljuje trajanje dana”, objasnio je Mostafa Kiani Shahvandi sa Sveučilišta u Beču. Kako bi utvrdili je li se nešto slično događalo u prošlosti, istraživači su analizirali fosilizirane ostatke sitnih morskih organizama poznatih kao bentoske foraminifere. Kemijski sastav njihovih fosila omogućio je znanstvenicima rekonstrukciju promjena razine mora tijekom milijuna godina, a zatim i izračun promjena u duljini dana.
Za analizu su koristili i napredni probabilistički model temeljen na umjetnoj inteligenciji koji je povezao klimatske podatke i fizikalne procese povezane s rotacijom Zemlje. Rezultati su pokazali da su tijekom posljednjih 2,6 milijuna godina ledena doba i topljenja ledenjaka više puta utjecali na trajanje dana, no današnje promjene izrazito odskaču. Prema istraživačima, samo se jednom, prije otprilike dva milijuna godina, brzina promjene približila današnjoj, ali ni tada nije bila tako izražena kao između 2000. i 2020. godine.
Profesor Benedikt Soja s ETH Zuricha ističe kako rezultati jasno pokazuju da su moderne klimatske promjene bez presedana u novijoj geološkoj povijesti planeta. “Ovo brzo produljenje dana znači da je današnja klimatska promjena bez presedana barem od kasnog pliocena, prije 3,6 milijuna godina. Trenutni rast duljine dana prvenstveno je posljedica ljudskog djelovanja”, rekao je Soja.
Znanstvenici upozoravaju i da bi do kraja 21. stoljeća utjecaj klimatskih promjena na trajanje dana mogao postati snažniji čak i od gravitacijskog utjecaja Mjeseca, koji prirodno usporava Zemljinu rotaciju. Iako se promjene mjere tek u milisekundama, stručnjaci naglašavaju da i tako male razlike mogu stvarati probleme u tehnologijama koje zahtijevaju ekstremnu preciznost, poput satelitskih sustava, GPS-a i svemirske navigacije.
Otvori KEKS Pay
