U uvjetima usporenog gospodarskog rasta i globalnih cjenovnih pritisaka očekivana inflacija se u BiH i dalje nalazi u fokusu kao čimbenik koji utječe na donošenje ekonomskih odluka, od planiranja potrošnje do kreiranja monetarne politike. Njezina kretanja mogu upućivati na povjerenje javnosti u pogledu budućih ekonomskih uvjeta, ali i utjecati na donošenje odluka u privatnom i javnom sektoru.
Anketa CB BiH
Centralna banka BiH (CB BiH) tromjesečno provodi anketu o inflatornim očekivanjima, u skladu s rastućim interesom domaćih i inozemnih institucija. Sudionici ankete i dalje su predstavnici financijskog sektora – komercijalne banke i osiguravajuća društva, a cilj ankete je pružiti vrijedne uvide u percepciju i očekivanja različitih aktera u ekonomiji. Rezultati ankete provedene u rujnu 2025. upućuju na blage oscilacije očekivane inflacije za promatrano razdoblje. Za tekuću, 2025. ona iznosi 3,5%, što je apsolutni rast od 0,1 postotnog boda u odnosu na lipanjski krug ispitivanja. Očekivanja za 2026. zabilježila su smanjenje s 3,2% u lipnju na 3,1% u ovom krugu anketiranja. - Važno je naglasiti da smanjenje inflatornih očekivanja ne znači pad cijena proizvoda i usluga, već usporavanje rasta očekivanih inflatornih pritisaka. U praktičnom smislu to olakšava usklađivanje ponude i potražnje te doprinosi učinkovitijem donošenju ekonomskih politika. Posljedično, jačaju očekivanja u pogledu rasta raspoloživog dohotka, što je često povezano s većim realnim rastom plaća - naveli su iz CB BiH. Za gospodarstvo stabilna inflacijska očekivanja znače veću predvidivost u poslovanju, investiranju i strateškom planiranju. U takvom okružju ukupno ekonomsko ozračje postaje pogodnije za održiv rast i razvoj. Nastavak provođenja ankete o očekivanoj inflaciji od ključnog je značaja jer omogućava pravodobno praćenje promjena u percepciji ekonomskih aktera, što pomaže donositeljima politika učinkovitije reakcije i održavanje makroekonomske stabilnosti. Podsjetimo, inflacija u BiH krajem rujna 2025. iznosila je 4,31% prema procjenama CB BiH, s tim da je brza procjena za studeni 2025. pokazala rast od 4,8%, što je najviša vrijednost u dvije godine. Najveći pritisak na rast cijena dolazi od hrane i bezalkoholnih pića, kao i od rasta cijena u uslužnom sektoru uslijed rasta cijena električne energije i jačeg učinka rasta minimalne plaće. BiH ove godine bilježi veću inflaciju nego većina zemalja EU, pokazuju podaci Eurostata. Prema podacima CB BiH, ukupna inflacija u trećem kvartalu procijenjena je na 4,3%, a temeljna na 4,6%, što je za 1,3% više u odnosu na brze procjene iz lipnja.
BiH po BDP-u na samom dnu
Ukupna inflacija znatno je revidirana naviše (1,3 postotna boda) u odnosu na brze procjene iz lipnja zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog povećanja cijena električne energije za kućanstva te jačeg od očekivanog učinka rasta minimalne plaće na plaće u svim djelatnostima i cijene u većini odjeljaka. S druge strane, podaci Eurostata pokazuju da je u EU veća ili jednaka inflacija zabilježena samo u Estoniji (5,2%), Hrvatskoj i Slovačkoj (4,6%). Eurostat navodi da se očekuje kako će godišnja inflacija u europodručju u rujnu iznositi 2,2%, u odnosu na 2% u kolovozu. Kada je riječ o regiji, inflacija u Srbiji je 4,7%, u Crnoj Gori 4,6%, a u Sjevernoj Makedoniji 4,8%. Najniža inflacija zabilježena je u Albaniji – 2,4%. S druge strane, BiH se i dalje nalazi pri samom dnu europske ljestvice kada je riječ o nominalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika i, unatoč navedenom rastu, daleko smo od gornjeg dijela europske ljestvice. S iznosom od nešto više od 8620 američkih dolara BiH zauzima peto, najniže mjesto među svim europskim državama. Lošiji rezultat bilježe samo Ukrajina (7161 USD), Kosovo (7096 USD), Bjelorusija (7136 USD) i Moldavija (7304 USD), pokazuju podaci s platforme World Economics, koja je usporedila 44 europske ekonomije. Prosječan BDP po glavi stanovnika u Europi iznosi čak 37.459 USD, što je više nego četiri puta od BiH. Na vrhu liste nalaze se Luksemburg (140.941 USD), Irska (108.919 USD) i Švicarska (104.585 USD). Čak i države iz našeg susjedstva koje nisu članice EU-a, poput Crne Gore (13.508 USD), Srbije (14.255 USD) i Albanije (10.527 USD), imaju znatno viši BDP po stanovniku. BDP po glavi stanovnika pokazuje koliko bruto domaćeg proizvoda u prosjeku “otpada” na svakog stanovnika neke zemlje u jednoj godini. Ovaj pokazatelj koristi se za procjenu ekonomskog standarda i usporedbu razvijenosti među državama iako ne odražava stvarnu raspodjelu bogatstva među građanima.
Očekivana inflacija za ovu godinu 3,5 posto, a iduću 3,1 posto
Prema rezultatima ankete, očekivana inflacija za tekuću, 2025. ostala je ista i iznosi 3,5%, što je apsolutni rast od 0,1 postotnog boda u odnosu na lipanjski krug ispitivanja. Očekivanja za 2026. zabilježila su smanjenje s 3,2% u lipnju na 3,1% u ovom krugu anketiranja
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.