Njemački ekonomski institut (IW) je izračunao kolika bi bila financijska korist kada bi jedan od državnih praznika bio radni. Prema toj procjeni, bruto društveni proizvod (BDP) bi se povećao u rasponu od pet do 8,6 milijardi eura. Dodatnim radnim danom bi se BDP povećao za 0,2 posto. Postoje dva različita pristupa izračunu financijske koristi dodatnog radnog dana.
Jedan je tzv. kalendarsko usklađivanje jer se broj radnih dana mijenja iz godine u godinu - npr. Uskrs nije uvijek u istom kvartalu. Prema ovom pristupu, BDP bi se povećao za pet milijardi eura.
Drugi pristup je onaj koji je postojao prilikom ukidanja Dana pokore i molitve kao praznika, odnosno neradnog dana. Ovaj pristup podrazumijeva dva scenarija - jedan je povećanje proizvodnje, a drugi je smanjenje troškova rada. Oba scenarija bi, kako je izračunato, doveli do povećanja BDP-a za 8,6 milijardi eura.
Iz spomenutog instituta su ukazali da je velika razlika u tome da li bi dodatni radni dan bio tokom ljeta ili zime.
"Jer kada su led i snijeg, onda kranovi ionako miruju", napomenuli su.
Osim toga, ukidanje praznika kao neradnog dana bilo bi komplicirano jer njemačke savezne pokrajine imaju različite propise o praznicima.
"Jasno je da se suočavamo s ogromnim demografskim problemom. Više je onih koji će se penzionisati nego onih mladih koji će početi raditi. Tako da ne moramo pričati o tome da radimo manje, već više. U tome je stvar ukidanja državnog praznika", izjavio je Cristoph Schroder iz IW-a.
S ovim je suglasna čelnica ovog instituta Monika Schnitzer. Ona se zalaže za ukidanje državnog praznika u cilju financiranje tereta krize. Kao primjer za to je istaknula Dansku koja je prije dvije godine ukinula Veliki molitveni dan kao praznik kako bi osigurala novac za vojsku.
