Informacija prema kojoj će obveznim vojnim rokom u Republici Hrvatskoj biti obuhvaćeni i državljani RH koji žive izvan Hrvatske otvorila je brojna pitanja, ali i unijela nejasnoće u smislu realizacije takve odluke, no izvori Večernjeg lista potvrdili su nam kako se aktivno radi na donošenju rješenja kojim Hrvati iz BiH ipak neće dobivati pozive u vojsku. Razlog? U BiH postoji zakonsko rješenje koje zabranjuje služenje vojnog roka u drugim državama, dok ugovor o dvojnom državljanstvu BiH - RH, točnije članak 5., precizira da dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalište.
Što piše u zakonu
Naime, izmjene i dopune Zakona o obrani Republike Hrvatske preciziraju kako je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske i obuhvaća osposobljavanje, pripremanje i sudjelovanje u obrani na organiziran način. Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.
Nadalje, članak 21. precizira kako je novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju. Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života. Dakle, iz toga je vidljivo kako bi novim zakonskim rješenjem trebali biti obuhvaćeni i Hrvati u Bosni i Hercegovini, ali i Hrvati u iseljeništvu, a pritom valja navesti kako je zakon precizirao kazne za one koji se ne prijave radi uvođenja u vojnu evidenciju. Ipak, nejasno je na koji će se način realizirati spomenuta odredba u slučaju da netko od hrvatskih državljana izbjegne upis u vojnu evidenciju.
S druge strane, već se otvara i pitanje smiju li državljani RH u BiH uopće služiti vojni rok u Hrvatskoj u skladu sa zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Članak 51. Zakona o obrani BiH jasno navodi kako je državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država. Već smo u uvodom dijelu teksta objasnili i kako je ugovorom između RH i BiH precizirano da se vojska služi u državi u kojoj dvojni državljanin ima prebivalište, a sve zajedno ide u smjeru zaključka kako bi u slučaju primjene hrvatskog zakona o obrani došlo do kolizije sa zakonskim propisima BiH. Izvori Večernjeg lista potvrdili su kako se stoga traži rješenje koje ide u smjeru da Hrvati u BiH najvjerojatnije neće dobivati pozive. Istodobno, tijekom jučerašnjeg dana u dijelu medija u BiH pojavila se i teza o tomu kako bi navodno služenje vojnog roka za Hrvate u BiH donijelo i probleme u obliku mogućnosti gubitka državljanstva BiH. Ipak, pažljivim čitanjem zakonskog rješenja o državljanstvu BiH vidljivo je kako navedena teza nema uporište u stvarnosti.
Naime, Zakon o državljanstvu BiH navodi kako se državljanstvo BiH može oduzeti kada državljanin Bosne i Hercegovine vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama unatoč pravnoj zabrani takve službe. Drugim riječima, s obzirom na to da u slučaju RH nije riječ o dobrovoljnom, već obveznom vojnom roku, jasno je kako Hrvati u BiH, pa čak i u scenariju u kojem će im dolaziti obvezni pozivi za vojsku, ne bi trebali strahovati od gubitka državljanstva.
Obratiti pozornost
Ako bi se donijelo rješenje prema kojem Hrvati iz Bosne i Hercegovine ne bi imali obvezu služenja vojnog roka u Hrvatskoj, to bi onda otvorilo i jedno dodatno pitanje, odnosno svojevrsno upozorenje onima koji bi možda željeli na dobrovoljnoj bazi odraditi vojni rok. Oni bi se u tom slučaju suočavali s mogućnošću gubitka državljanstva BiH te njima ide upozorenje da obrate pozornost na sankcije koje donosi Zakon o državljanstvu BiH.
Podsjećamo, Hrvatska se odlučila za donošenje izmjena i dopuna Zakona o obrani uslijed činjenice da svjedočimo porastu raznih vrsta ugroza, kao što su hibridna djelovanja, kibernetički napadi i druge ugroze.
Potrebno je imati na umu prirodne i druge nesreće i katastrofe te klimatske promjene zbog kojih je u određenim situacijama potrebno brzo, učinkovito i organizirano djelovanje šire društvene zajednice u pomoći ugroženim dijelovima teritorija i stanovništva. Iako je krizne događaje teško prognozirati, Oružane snage Republike Hrvatske, bez obzira na procjene i prognoze, moraju uvijek biti spremne za izvršavanje misija i zadaća, ističu zakonodavci. Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske. Muškarac vojni obveznik podliježe novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu u skladu s odredbama ovoga zakona. Žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Otvori KEKS Pay
