Gripa je već odnijela nekoliko žrtava u zemljama regije. Ovogodišnji virus je, kažu, opasniji nego prijašnji, kliničke slike su teže, piše Večernji list BiH. Što o svemu kaže struka, kakva su očekivanja te što je najbolje činiti, pitali smo prof. dr. sc. Juricu Arapovića iz Klinike za zarazne bolesti SKB-a Mostar.

Službeni podaci pokazuju kako je od gripe oboljelo toliko ljudi da se mogu prebrojiti na prst jedne ruke. Kakvo je stvarno stanje?

- Što se tiče nastupanja sezonske pojave gripe, ono varira iz godine u godinu. Katkad se prvi slučajevi evidentiraju već u listopadu ili studenom, a u našim krajevima, vrlo vjerojatno zbog klimatskih uvjeta, počinje nešto kasnije nego u Hrvatskoj i susjednim zemljama te se prvi slučajevi bilježe u prosincu. Tako je i ove sezone. Pojava gripe je nepredvidiva i tome pogoduju migracije ljudi te klimatsko okruženje. Trenutačno vrijeme, karakterizirano dnevnim temperaturama od 2 do 8 °C, pogoduje širenju virusa gripe.

Kada je potvrđen prvi slučaj gripe?

- U našoj Klinici dokazan je prvi slučaj gripe 25. prosinca 2017. i od tada je su deseci bolesnika pregledani u prijamnoj ambulanti Klinike, a teži slučajevi zaprimljeni na bolničko liječenje. U županijskom Zavodu za javno zdravstvo (ZZJZ) imaju nešto starije podatke s obzirom na kašnjenje prijava bolesti i samu administrativnu proceduru prijave bolesti. Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u FBiH, liječnici su dužni prijaviti svaku sumnju na bolest gripe, a ne samo dokazanu bolest. S obzirom na to da smo u SKB-u Mostar dokazali 10-ak slučajeva gripe, indeks pojavnosti bolesti u općoj populaciji mnogostruko je veći nego sam broj dokazane bolesti. Tomu ide u prilog i to da testiramo samo one slučajeve tijekom smještanja u stacionar.

Mnogi se žale na težu klinički sliku koju uzrokuje gripa ove godine nego što je to bio slučaj ranijih godina. Ima li doista razlika i ako ima, koje su to?

- Točna je tvrdnja da je klinička slika gripe u ovoj sezoni teža i da je puno više bolesnika koji se prezentiraju gripoznim sindromom. Prije svega, razlog za to je mutacija cirkulirajućeg soja virusa gripe. Svjetska zdravstvena organizacija je već početkom sezone gripe najavila mogućnost većeg broja oboljelih s obzirom na cirkulaciju promijenjenog virusnog tipa gripe, koja se inače događa svako nekoliko sezona. Ove sezone cirkuliraju virusi gripe tipa A i B, s tim da je u našem okruženju dominantan tip B, kao što je slučaj u cijeloj Europi i susjednim državama.

Kako razlikovati gripu od prehlade, koji su simptomi?

- Za razliku od prehlade, koja uzrokuje blaže simptome, poput curenja bistrog sekreta iz nosa, kihanja, blaže grlobolje, suzenja očiju i blaže povišene tjelesne temperature, gripa uzrokuje ozbiljne simptome praćene vrućicama iznad 38 °C, nerijetko i do 40 °C, uz simptome zahvaćenosti dišnog sustava: curenje nosa, grlobolju, kašalj, glavobolju te izrazite bolove u mišićima i zglobovima, što bolesnici često izjave kao osjećaj da ih je “vlak pregazio”. Od drugih simptoma, posebno kod djece, mogu se često pojaviti proljev i povraćanje.

Treba li se cijepiti protiv gripe? Koliko je cjepivo učinkovito?

- Gripa je globalni svjetski problem koji se javlja u širim razmjerima među ljudima u tzv. epidemijama, a katkad zahvati više kontinenata i tada govorimo o pandemiji koja nosi visok rizik za pobol i smrtnost pučanstva. Na globalnom planu jedini način prevencije gripe je cijepljenje. To je jedina i najbolja mjera prevencije te bolesti koju zagovaraju sve nadležne javne zdravstvene institucije, na čelu sa SZO-om. Cijepljenje protiv virusa gripe je dostupno i to je najučinkovitija metoda prevencije te bolesti. Naime, svake godine nadležno županijsko Ministarstvo zdravstva u suradnji sa županijskim ZZJZ nabavljaju nekoliko tisuća doza cjepiva za tzv. rizične skupine, prije svih, osobe starije od 65 godina i one s kroničnim bolestima. Naša cjepiva su mrtva cjepiva i ne mogu uzrokovati bolest, a ako se cijepni sojevi virusa podudaraju s onima u cirkulaciji, mogućnost prevencije bolesti je iznad 80%. Zbog promjena u antigenskom repertoaru cirkulirajućih sojeva virusa, ove sezone je za očekivati da će zaštita cjepivom biti manja. U našoj klinici nismo zabilježili ni jedan slučaj gripe kod onih koji su se propisno cijepili. Bez obzira na to, redovito cijepljenje doprinosi boljem imunološkom odgovoru i prevenciji težih komplikacija bolesti.

Kako se gripa prenosi?

- Gripa se uglavnom prenosi kapljičnim putem, kod djece je moguć i kontaktni prijenos preko ruku i sline. Kihanjem, kašljem i kapljicama sline iz usta virus se prenosi s osobe na osobu te mu izrazito pogoduje zatvoren i pretrpan prostor, kolektivni smještaji poput vrtića, bolnica, učeničkih i studentskih predavaonica, javnog prijevoza, čak i supermarketa. Iz toga možemo zaključiti tko su potencijalni kandidati za infekciju virusom gripe.

Koliko dana je osoba oboljela od gripe zarazna?

- U normalnim uvjetima, kada govorimo o imunološki dostatnim bolesnicima, osobe su zarazne do 7 dana, dok imunonedostatni bolesnici i djeca mogu biti zarazni i dulje od 10 dana. Stoga je preporuka onima koji imaju gripu mirovanje u kućnim uvjetima najmanje 10 dana, katkad i dulje.

Kako se najbolje boriti protiv gripe?

- Osim prevencije cijepljenjem, protiv gripe se možemo boriti prije svega smanjenjem kontakta s oboljelima i, u slučaju bolesti, mirovanjem kući. Prije svega mislim na uvođenje ograničenja posjeta bolesnicima u svim službama, posebno onima gdje su smještene one rizične skupine bolesnika koje bi nakon oboljenja gripom mogle imati fatalne posljedice. Ako osoba oboli od gripe, preporučujem mirovanje i izbjegavanje svakog kontakta s drugima, osobito starijima, trudnicama i djecom koja nisu cijepljena. Snižavanje vrućice konvencionalnim lijekovima, poput paracetamola, u naizmjeničnoj kombinaciji s ibuprofenom (pripravak u obliku sirupa, granula, tableta i čepića). Osim simptomatskih načina liječenja gripe, istaknuo bih epidemiološke mjere izolacije bolesnika s gripom. Izbjegavanje kontakta s onima koji boluju od gripe dobar je način u prevenciji bolesti. To uvelike vrijedi za vrtićku i školsku djecu, studente, zdravstvene djelatnike i nemedicinsko osoblje, bilo kakav kontakt s bolničkim sustavom...

Ljudi se često žale kako im se “gripa vratila”. O čemu je tu zapravo riječ?

- Najčešće je riječ o komplikacijama gripe koje se prezentiraju bakterijskim infekcijama dišnog sustava, poput upale pluća. Komplikacije su dosta česte kod starijih i nemoćnih bolesnika koji su nepokretni, trudnica i pacijenata s oslabljenim imunološkim sustavom. Uz to, gripu svako toliko prate i druge virusne bolesti, poput respiratornog sincicijskog virusa (RSV) koji je opasan patogen kod male djece (novorođenčadi i dojenčadi).

U regiji su već zabilježeni smrtni slučajevi kao posljedice gripe. Kakvo je stanje u našoj bolnici? 

- Kod nas nije zabilježen smrtni slučaj od posljedica infekcije virusom gripe. S obzirom na visoku stopu necijepljenih bolesnika, poglavito starijih s kroničnim bolestima, za očekivati je i smrtne ishode u aktualnoj sezoni.

Tko su najugroženije kategorije ljudi prilikom zaraze virusom gripe?

- Preporuka javnozdravstvenih institucija je cijepljenje svih rizičnih kategorija pučanstva. Današnja cjepiva protiv gripe, koja su dostupna na svjetskom tržištu, namijenjena su svim dobnim skupinama, uključujući i djecu stariju od 6 mjeseci. Dakle, cjepivo je namijenjeno za širok spektar pučanstva. Svakako bih izdvojio sve osobe iznad 65 godina, one s kroničnim bolestima (kardiovaskularne bolesti, kronično oštećenje bubrežne funkcije, dijabetes, maligne bolesti, imunološke bolesti itd.) i trudnice. Treba istaknuti i potrebu za cijepljenjem medicinskih djelatnika i nemedicinskog osoblja koji su u svakodnevnom kontaktu s rizičnim skupinama bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja, u hospiciju te domovima za stare i nemoćne osobe.

Je li gripa ove sezone već prešla u epidemijski oblik?

- Kad govorimo o sezoni gripe, zapravo umanjujemo njezin epidemijski potencijal. Svake godine bilježimo epidemiju gripe, samo je pitanje hoće li biti slabijeg ili jačeg intenziteta. Zbog navedenoga, ove sezone očekujemo jači epidemijski val s većim brojem oboljelih i većim brojem komplikacija gripe koje mogu imati i smrtni ishod.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura