Naslovnica Vijesti

Nezdrava prehrana ubije više ljudi nego cigarete i visoki tlak

U Hrvatskoj su zbog nezdrave prehrane umrla 13.152 čovjeka, u Srbiji 34.066, a u BiH 9765
05. travnja 2019. u 07:23 0 komentara 327 prikaza
Foto: Dreamstime

Povećane količine soli u prehrani (suhomesnati proizvodi, pojedine vrste kruha i peciva) jedan su od razloga koji pospješuju pojavu hipertenzije (povišeni krvni tlak), a prekomjeran unos kalorija rezultira pretilošću koja poprima epidemijske razmjere i podloga je za nastanak dijabetesa tip 2, ali isto tako pridonosi pojavi hipertenzije.

Rezultat uzimanja velikih količina masti životinjskog porijekla pridonosi pojavi hiperlipidemije (povećane koncentracije masti u krvi), pojasnio je za 24sata.hr prof. dr. sc. Miroslav Dumić, pedijatar, dječji endokrinolog i dijabetolog iz Poliklinike MD u Zagrebu istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.

Naime, inozemni stručnjaci upozoravaju da se sve više ljudi na svijetu hrani tzv. zapadnjačkom prehranom, koja je sve samo ne zdrava - previše crvenog mesa, masti i šećera, a premalo voća i povrća. Kažu da nezdravi način prehrane ubije više ljudi nego cigarete i povišeni krvni tlak i potiče razvoj dijabetesa tipa 2, raka, bolesti srca, bubrega.

Za usporedbu, visoki krvni tlak je 2017. godine ubio 10,4 milijuna ljudi, pušenje osam milijuna, a loša prehrana gotovo 10,9 milijuna ljudi širom svijeta. Loša prehrana bila je odgovorna za to što je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 9.497.300 ljudi, od raka 913.100, od dijabetesa 338.700 te od bolesti bubrega 136.600 ljudi.

Rezultati su to istraživanja objavljenog u časopisu The Lancet u kojemu je sudjelovalo više od 130 znanstvenika iz 40 zemalja, a istraživanjem su obuhvatili 195 država.

Najveći broj smrtnih slučajeva povezanih sa nezdravom prehranom u 2017. godini zabilježen je Kini (3.128,516). U Hrvatskoj su zbog navedenog razloga umrla 13.152 čovjeka, to je daleko manje nego u Srbiji gdje ih je preminulo 34.066 i više nego u Bosni i Hercegovini gdje je umrlo njih 9765.

U Velikoj Britaniji zabilježeno je 89.913 slučaja, u Irskoj 4.909, u Njemačkoj 179.566, itd.

Kada se broj smrtnih slučajeva usporedi sa brojem stanovnika, najviše ih je bilo u Uzbekistanu (892 na 100.000 ljudi), a najmanje u Izraelu (89 na 100.000 ljudi).

- Mi smo ono što jedemo i rizici utječu na ljude u različitim demografskim kategorijama, uključujući dob, spol i ekonomski status. Loša prehrana je ubojica - kazao je dr. Ashkan Afshin, glavni autor studije i asistent profesora na Institutu za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) na Sveučilištu u Washingtonu. 

Stručnjaci kažu da ljudi u sebe unose sve manje orašastih plodova, sjemenki, mlijeka i cjelovitih žitarica, a sve više mesnih prerađevina, soli i gaziranih napitaka.

- Ne smije se, međutim, zanemariti uloga tjelesne aktivnosti,odnosno da su ljudi u vrijeme kada su bili fizički aktivniji mogli konzumirati mnogo kaloričniju hranu nego danas kada im se višak kalorija nakuplja kao masno tkivo. U svakom slučaju, za preporučiti je prehranu sa puno povrća i orašastih plodova, no ne treba niti u tome pretjerivati i voditi računa o tome da se pod raznoraznim vrlo skupim EKO i BIO proizvodima krije svašta - objašnjava prof. dr. sc. Miroslav Dumić.

- Kao najjednostavniju preporuku istaknuo bih standardnu mediteransku prehranu uz što više tjelesne aktivnosti i to na dnevnoj osnovi. Uostalom starija populacija se sjeća vremena kada su djeca izlazila van s kruhom namazanim mašću i posutim paprikom ili još bolje bijelim šećerom, i pila vodu iz slavine. Bili smo, međutim, svi neusporedivo tjelesno aktivniji nego u današnje vrijeme, pa su se debela djeca mogla nabrojiti na prste, a među odraslima je bio mnogo manje debelih - prisjetio se prof. dr. sc. Miroslav Dumić.

- Danas veći broj debele djece i odraslih hoda ili se 'valja' po cesti sa slušalicama u ušima i raznoraznim bočicama s neshvatljivo skupom običnom vodom. Jedu visoko kaloričnu zasoljenu hranu, a tjelesna je aktivnost iz godine u godinu sve manja - dodao je ovaj stručnjak koji je i predsjednik društva 'Veliki za male sa šećernom bolesti' te Društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Hrvatskog liječničkog zbora.

- Ova studija potvrđuje ono što su mnogi mislili godinama, da je loša prehrana odgovorna za više smrtnih slučajeva nego bilo koji drugi čimbenik rizika u svijetu. Iako su natrij, šećer i masti u fokusu političkih rasprava u protekla dva desetljeća, naša procjena sugerira da su vodeći faktori rizika u prehrani visoki unos natrija ili nizak unos zdrave hrane, kao što su cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi i sjemenke i povrće - objasnio je dr. Christopher Murray, koautor studije i direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) na Sveučilištu u Washingtonu.

Naglašava da je izuzetno važno početi ozbiljnije promicati proizvodnju, distribuciju i potrošnju zdrave hrane u svim zemljama.

- Postoji hitna i snažna potreba za promjenama u različitim sektorima ciklusa proizvodnje hrane, kao što su uzgoj, prerada, pakiranje i marketing - upozorava dr. Afshin, prenosi 24sata.hr.

Dodaje da je globalna populacija u prosjeku jela samo 12 posto preporučene količine orašastih plodova i sjemenki - oko 3 grama dnevno, u usporedbi s 21 grama kolika je preporučena količina.

U isto vrijeme je ispijanje gaziranih sokova daleko premašilo dnevne preporučene doze unosa šećera - 49 grama, umjesto preporučena 3 grama.

Također, prehrana je uključivala unos 16 posto preporučene količine mlijeka (71 grama umjesto 435 grama) te 23 posto preporučene količine cjelovitih žitarica (29 grama umjesto 125).

Prerađenog mesa i soli ljudi su 2017. godine pojeli dvostruko više od preporučenih količina.

Postoji problem kod promoviranja zdrave prehrane, a to je, kažu stručnjaci, visoka cijena voća i povrća koje često zna biti skuplje od mesa.

-  Postoje veliki izazovi u promjeni načina prehrane stanovništva u smjeru zdrave prehrane, što je vidljivo iz neproporcionalno visokih troškova voća i povrća. Dva obroka voća i tri porcije povrća dnevno po osobi iznosila su 52 posto prihoda kućanstava u zemljama s niskim prihodima, 18 posto u zemljama s niskim do srednjim dohotkom, 16 posto u zemljama sa srednjim i višim dohotkom te 2 posto u zemljama s visokim dohotkom - rekla je dr. Nita Forouhi sa Odjela za medicinska istraživanja Epidemiologije na Sveučilištu u Cambridgeu, koja nije bila uključena u ovu studiju.

Studija je financirala Zaklada 'Bill & Melinda Gates', prenosi Daily Mail.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.