Jedan sam od onih ljudi čiji je pogled uvijek uprt naprijed, tek rijetko i u iznimnim trenucima volim se nakratko osvrnuti iza sebe. Jedan od takvih iznimnih trenutaka jest ovaj. Naime, iza Matice hrvatske Stolac već je četrnaest brojeva ‘Stolačkog kulturnog proljeća’, petnaesti je pred nama. Veliko, moćno, snažno mi se to čini. Nemoguće je spomenuti sve ljude i njihove pisane doprinose našem zborniku…”, naglašava u uvodu Proslova petnaestog po redu “Stolačkog kulturnog proljeća”, Mladen Bošković predsjednik izdavača MH Stolac te na koncu nudeći ovogodišnji broj poentira:
- I što reći nakon svega, osim da sam ponosan na rad MH Stolac i zahvalan svima koji u njezinom radu aktivno sudjeluju. Neka nam raste, cvijeta i živi ‘Stolačko kulturno proljeće’!
To što “cvijeta” u pisanom obliku 15-ti po redu zbornik radova “Stolačko kulturno proljeće”, predstavio je dr. Marinko Marić, Stočanin s dubrovačkom adresom. Dr. Marić je u detaljnom, ali u cjelini konciznom izlaganju, “prošetao” kroz 354 stranice ovogodišnjeg zbornika u kojem se nalaze radovi čak 53 autora. Krenuo je od onih na kojima “svijet ostaje”, učenika i učeničkih radova koji se nalaze na kraju Zbornika, a zaključio prikazima više knjiga, različitih izdavača čiji autori su s različitih strana, što će reći kriterij je bilo stvaralaštvo, a ne nužno zavičajnost, tj. vezanost za Stolac i stolački kraj. U svakom slučaju u opsežnom i tematski raznovrsnom zborniku svoje omiljeno štivo može naći dobno, interesno i profesionalno različito čitateljstvo. Niz je tu zanimljivih tema u prvom redu vezanih za stolački kraj i ljude, njihovu prošlost i sadašnjost, a umjesto zaključka može se citirati Željka Raguža, glavnog i odgovornog urednika, koji konstatira u uvodu:
“Naš 15. godišnji godišnjak nedvojbeno svjedoči upornost stolačkih matičara koja se iznova budi svakoga proljeća na radost, ne samo nas Stočana nego i šire kulturne zajednice.”
Zaista izdavati takav godišnjak predstavlja rezultat kojeg se ne bi stidjele i od Stoca mnogo veće, što ne reći, i bogatije sredine. Naravno, kad se poentiralo nisu zaboravljene zasluge pokretača, pokojnog prof. Pere Marijanovića.
Na završnoj manifestaciji “Stolačkog kulturnog proljeća”, koje je ove godine obilježilo mali jubilej, 15. godišnjicu, nije se samo pričalo nego i pjevalo. Za taj dio pobrinule su se dame iz stolačke skupine “Vidoštačke kraljice” te klape “Herceg” iz Čitluka i pobjednica ovogodišnjeg festivala Klape na Neretvi u Čapljini i dobro znana klapa “Trebižat”. Program je vodila sugestivna Tina Laco. Začin svemu bio je neponovljivi ambijent Radimlje.
