Rekordno nizak vodostaj Dunava već je ozbiljno pogodio proizvodnju električne energije u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Paks, koja se za hlađenje oslanja na vodu iz Dunava, morala je drastično smanjiti proizvodnju zbog povijesno niskog vodostaja. Govoreći za Novi dan N1, Edhem Bičakčić kazao je kako klimatske promjene donose sve intenzivnije poremećaje – od dugotrajnih sušnih razdoblja i požara do ekstremnih oborina i poplava.
- I u Europi se to već vrlo drastično osjeti, a Bosna i Hercegovina je dosad bila nešto manje ugroženo područje, ali dolazi i ona na red - kazao je.
Ispad iz pogona
Problem Bosne i Hercegovine vidi i u strukturi proizvodnje električne energije, koja se tradicionalno u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane. BiH je, podsjeća, članica Energetske zajednice od 2006. godine i time se obvezala slijediti europske energetske politike, piše Večernji list BiH.
- Mi smo se obvezali, ali to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je nužna da to prebrodimo, tako da će kod nas rezovi biti drastični - upozorio je Bičakčić. Upozorio je kako problemi velikih elektrana ne ostaju unutar granica države u kojoj se nalaze. - Ispad iz pogona nuklearne elektrane u Mađarskoj drastično utječe na regiju jugoistoka Europe jer je to veliki kapacitet - kazao je.
Slični problemi pojavili su se i u Rumunjskoj, gdje je zbog rekordno niskog vodostaja Dunava jedan reaktor nuklearne elektrane Cernavodă već zaustavljen, dok su vlasti poduzimale izvanredne mjere kako bi osigurale dovoljno vode za drugi. Kada je riječ o nuklearnoj elektrani Krško, njezina proizvodnja također ovisi o uvjetima na Savi, ali je sama elektrana početkom srpnja priopćila kako je reaktor radio punom snagom, uz smanjenu učinkovitost i nešto manju količinu energije predane u mrežu zbog vremenskih uvjeta. - Govoreći o domaćem elektroenergetskom sustavu, Bičakčić je podsjetio da je BiH prije rata raspolagala s približno 4000 MW proizvodnih kapaciteta – približno polovinom u hidroelektranama, a polovinom u termoelektranama. Prema podacima koje je iznio, privatni sektor nakon rata izgradio je oko 1600 MW novih kapaciteta, među kojima su termoelektrana Stanari te solarne, vjetro i male hidroelektrane. Istodobno tvrdi da su pojedina javna elektroprivredna poduzeća postala ovisna o uvozu.
Rast potrošnje
Poseban problem Bičakčić vidi u rastu potrošnje električne energije. Sve veći broj klima-uređaja, toplinskih crpki i drugih uređaja na električni pogon povećava potrebe sustava, dok je istodobno potrebno osigurati novu proizvodnju. Prema njegovim riječima, ovogodišnja povoljna hidrologija pomogla je da akumulacije budu u dobrom stanju, ali dugotrajna suša može promijeniti situaciju. - Kada vidite da se akumulacije naglo prazne, vidite da kriza nastupa i da je sljedeća mjera, kada ih ispraznimo, redukcija - rekao je. Ipak, naglasio je kako ne očekuje da do toga mora doći.
Otvori KEKS Pay
