Saša Dalipagić obnaša dužnost ministra državnog prometa i veza posljednjih nekoliko mjeseci. U tome vremenu postignuto je nekoliko vrlo značajnih iskoraka poput uvođenja 4G mreže i ukidanja roaminga. Za Ministarstvo kojemu je na čelu, tehnički mandat kao da ne postoji.
Dodijeljene su dozvole za 4. generaciju mobilnih mreža. Kakve to konkretne koristi donosi ljudima i poduzećima?
Kao što znamo, BiH je, nažalost, jedna od posljednjih zemalja u Europi koja uvodi 4G mobilnu mrežu i kao takva službeno će biti dostupna građanima od 8. svibnja 2019., kako je to definirano i dozvolom. Istina, usluga neće biti dostupna odmah u svim dijelovima BiH, ali već u prvoj godini komercijalizacije usluge telekom operatori u BiH dužni su pokriti 40% teritorija BiH 4G signalom, a najkasnije u roku od pet godina, kako je to predviđeno. U skladu s dozvolom, pokrivenost teritorija ovim signalom mora biti 90%. Što se tiče konkretnih koristi za građane i gospodarstvo, ta korist je višestruka. Naime, različite studije u svijetu pokazale su da povećanje brzine širokopojasnog interneta te njegove dostupnosti građanima i gospodarstvu ima značajan utjecaj na rast BDP-a zemlje. Građani će u svakom slučaju dobiti puno kvalitetniju uslugu, odnosno prijenos velikih količina podataka znatno većim brzinama i minimalnim kašnjenjem gdje je maksimalna brzina downloada i više od 100 Mbit/s, što će omogućiti korisnicima gledanje odabranih sadržaja u HD i 4K rezoluciji, uključujući i digitalni TV program. Također, tu je i niz drugih sadržaja koje će građani moći koristiti preko svojih pametnih uređaja, kao što su preuzimanje i korištenje više aplikacija, bez prekida i uz puno kvalitetniju uslugu u pokretu. Za gospodarstvo je ovo svakako tehnološki skok koji će, u kombinaciji s drugim tehnologijama, omogućiti korištenje naprednih poslovnih servisa kao što su neka od cloud poslovnih rješenja te korištenje takvih rješenja koja će biti dostupna na mobilnim platformama, što će svakako utjecati i na konkurentnost domaćeg gospodarstva.
Nakon pritiska javnosti BiH je pristupila zajednici u kojoj se ukida roaming. BiH je u tome smislu promijenila stajalište. Što je tome presudilo?
Kad je u pitanju regionalni sporazum o snižavanju cijena usluga roaminga, ovdje je bitno raščistiti nekoliko stvari. Naime, tijekom procesa pregovaranja o ovom sporazumu, predstavnici Ministarstva prometa i veza BiH te Regulatorne agencije za komunikacije BiH sudjelovali su u pregovorima pod okriljem Europske unije, odnosno Vijeća za regionalnu suradnju i izravno smo bili upoznati sa svim detaljima ovog sporazuma. Osim toga, za razliku od drugih zemalja potpisnica, imali smo zaista snažnu koordinaciju unutar Bosne i Hercegovine sa svim akterima na tržištu, entitetskim resornim ministarstvima, telekom operatorima, Agencijom itd., kako bismo se međusobno informirali i sagledali situaciju koja će definitivno imati određene utjecaje na telekom tržište unutar BiH. Naravno, pri tome nitko nije zanemario interese građana niti je bilo takvih pokušaja. Ono što je najviše frustriralo u tom procesu svakako je, pa ja bih rekao, jedan neprofesionalan odnos Vijeća za regionalnu suradnju da se u jako kratkom vremenu definira jedan ovako važan sporazum bez jasne analize njegova utjecaja i na građane, gospodarstvo, ali i na same telekom operatore, od kojih su dva u Bosni i Hercegovini u većinskom državnom vlasništvu. Upravo ovakvu analizu prije samog ulaska u pregovore o tekstu sporazuma obećalo je uraditi Vijeće za regionalnu suradnju te istu dostaviti zemljama regije, međutim, ta analiza nikada nije urađena, iako su, koliko je nama poznato, odabrani strani stručnjaci da urade taj posao. Zašto je to tako, nismo nikad dobili odgovor. Međutim, i uz ovo, nismo bili protiv potpisivanja sporazuma 5. travnja tijekom održavanja Digitalnog summita u Beogradu, ali smo jasno ukazali na nelogičnost za predloženi početak primjene ovog sporazuma, kako je to u tekstu definirano od 1. srpnja ove godine, što znači samo tri mjeseca nakon njegova potpisivanja. Dobro znamo da je Europska unija svojim telekomima ostavila više godina pripreme za ovakav režim roaminga. Znači, radi se o regulatornim, tehničkim i financijskim pripremama prelaska na režim roaming-like-at-home, na što su upozorili i svi telekomi iz regije u svom pismu Europskoj komisiji i Vijeću za regionalnu suradnju. U BiH se stekao krivi dojam da je BiH protiv ovog sporazuma te je čitava stvar dobila i političku dimenziju. Sporazum je potpisan u Beogradu i ostaje vidjeti kako će ga provoditi regulatori i telekom operatori.
BiH se prijavljivala na nekoliko projekata u okviru Berlinskog procesa, no čini se da je iskorišteno jako malo potencijala. Je li moguće bolje iskoristiti sredstva koja su na raspolaganju?
Dakle, kako sam već rekao u prethodnom odgovoru, BiH ranije nije bila u mogućnosti vjerodostojno se prijaviti na grant i kreditna sredstva iz razloga što nisu godinama usvojeni strateški dokumenti koje je od nas tražila Europska unija. Ja mogu reći da je Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva prometa i veza BiH, u ovom mandatnom razdoblju usvojilo sljedeće bitne strateške dokumente: Okvirna politika prometa BiH za razdoblje od 2015. do 2030. godine, Okvirna strategija prometa za razdoblje od 2016. do 2030. godine te smo potpisali pristupanje sporazumu o prometnoj zajednici zemalja EU-a i zemalja jugoistočne Europe, a nakon donošenja Zakona o trošarinama dobili smo pristup sredstvima iz europskih fondova. Temeljem toga, BiH je dobila mogućnost da iz tih sredstava povuče iznos od oko milijardu i 200 milijuna eura. Dakle, ovime smo mi sa državne razine, može se reći, prebacili lopticu entitetima, odnosno njihovim javnim poduzećima za autoceste koji su krajnji podnositelji zahtjeva za ta sredstva. Sada se kod njih pojavljuje problem što nemaju dovoljno gotovih projekata i što natječaji koje raspišu traju jako dugo te je to razlog slabog iskorištenja sredstava koja su im na raspolaganju. Ja ovim putem apeliram na njih da brže rade na izradi projekata i provođenju natječajne procedure te da se iste rade zakonito kako bi se smanjio broj žalbi i predugi žalbeni rokovi i razni istražni postupci.
Započelo se raditi na idejnom projektu Jadransko-jonske autoceste. Kakav je potencijal toga projekta i kada bi se eventualno mogao očekivati početak gradnje?
O Jadransko-jonskoj autocesti kroz BiH na relaciji Počitelj - Neum - Trebinje - spoj s Crnom Gorom na lokaciji Aranđelovo - Nudo, dužine 110 km, već se godinama govori, međutim, do sada nismo imali nikakav dokument na temelju kojeg bismo mogli pokušati tražiti financiranje ili izradu glavnog projekta. Mi u Ministarstvu prometa i veza BiH prije nekih godinu dana uspjeli smo završiti natječaj za izradu planersko-studijske dokumentacije za ovu cestu i izrada dokumentacije je u tijeku te prezentaciju dokumentacije očekujemo do mjeseca listopada ove godine. Ovom dokumentacijom želimo odgovoriti na neka bitna pitanja vezana za izgradnju ove autoceste i izraditi potrebne dokumente za to, prije izrade glavnog projekta: - tehnička studija s idejnim rješenjem, analiza postojeće prostorno-planske dokumentacije, prethodna studija utjecaja na okoliš, prometna studija, prethodna studija izvodljivosti, kao i utvrđivanje najpovoljnije trase u BiH s priključnim prometnicama, naročito prema Republici Hrvatskoj. Ova autocesta vrlo je značajna za BiH jer se radi o autocesti koja je regionalnog karaktera, prolazi kroz sedam zemalja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Grčka), povezujući pri tome južnu sa srednjom i zapadnom Europom i Azijom. A od posebne važnosti za razvoj jugoistočnog dijela BiH su i općina Čapljina, Stolac, Ljubinje, Neum i Trebinje, s obzirom na to da je infrastrukturno povezivanje pokretač razvoja i preduvjet jačanja regionalne suradnje. O početku gradnje u ovom trenutku još se ne može nešto konkretno reći jer je potrebno izvršiti još dosta aktivnosti, a tu prije svega mislim na razgovore s Hrvatskom i dobivanje njihove suglasnosti da ova cesta prođe kroz BiH, trasom koju mi u BiH želimo, te pitanje financiranja nakon izrade glavnog projekta. Međutim, pokretanje izrade planersko-studijske dokumentacije jedan je dobar temelj za pokretanje aktivnosti k glavnom cilju početku izgradnje ove autoceste kroz BiH.
Nekoliko mjeseci obnašate dužnost ministra Ministarstva prometa i veza BiH. S obzirom na političke prijepore, ne isključuje se da ovaj saziv “potraje“ još izvjesno vrijeme. Kakav je rad Vijeća ministara u tehničkom mandatu?
U svakom slučaju, može se reći da je otežan, mnoge odluke ne prolaze ili su na čekanju, ne stavljaju se na dnevni red, a evo u posljednje vrijeme nije bilo uopće sjednica, osim jedne telefonske. S aspekta Ministarstva prometa i veza Bosne i Hercegovine, mogu biti zadovoljan činjenicom da je Vijeće ministara, iako u tehničkom mandatu, usvojilo dvije izuzetno važne odluke u interesu građana BiH, iz oblasti komunikacija, to jest odluku o potpisivanju sporazuma o smanjenu roaminga između zemalja zapadnog Balkana i odluku o uvođenju internetske mreže 4G. Ovime je BiH učinila veliki iskorak u oblasti komunikacija u čemu je do sada značajno zaostajala za drugim zemljama u regiji, Europi i svijetu.•
