Zabrinutost u Finskoj, zemlji koja je devet godina zaredom važila za najsretniju na svijetu. Pred Fincima je, kako se najavljuje, vrlo hladna zima, a uz to i najstroži proračun posljednjih godinakoji je usmjeren na štednju.
Uoči izbora u travnju rasprava se više ne vrti oko toga koliko će se rezati, nego oko toga koje će usluge, socijalne naknade i mirovine pretrpjeti najveće rezove, piše DW.
Finski pokazatelji zaduženosti i deficita najlošiji su od 1990-ih. Tada su slom banaka i raspad Sovjetskog Saveza, važnog izvoznog partnera, bacili nordijsku zemlju u tešku gospodarsku krizu.
Finska stopa zaduženosti snažno porasla
Prošlog je mjeseca finski statistički ured potvrdio da je javni dug u drugom tromjesečju dosegnuo 90,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prije pandemije taj je pokazatelj iznosio tek oko 65 posto.
I ovdje uzrok leži na istoku. Finska je povećala izdatke za obranu nakon što je ušla u NATO. Taj su korak Finci poduzeli godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu. Osim toga, Helsinki, koji je prije toga otprilike trećinu energije dobivao iz Moskve, suočio se sa znatno višim troškovima kada je prešao na druge dobavljače.
No finska vlada troši više nego što prihoduje još od svjetske financijske krize 2008./2009., među ostalim zbog starenja stanovništva i usporenog gospodarskog rasta. Prošlog mjeseca državna financijska uprava je prognozirala da će proračunski deficit u 2026. iznositi 4,2 posto BDP-a.
Kritike iz EU-a zbog deficita
Bruxelles vrši pritisak na Helsinki da smanji novo zaduživanje jer pravila Europske unije od država članica zahtijevaju poštovanje granice deficita od tri posto BDP-a. Europsko je vijeće stoga u siječnju pokrenulo postupak i odredilo Finskoj rok do kraja 2028. za postizanje ciljane vrijednosti.
Vlada premijera Petterija Orpoa, koja je na dužnost stupila u lipnju 2023., postavila si je za cilj uštedjeti oko devet milijardi eura u tekućem izbornom razdoblju. No tko god pobijedio na sljedećim izborima, morat će provesti znatno dublje rezove, upozoravaju ekonomisti. „Trenutačno procijenjeni iznosi se kreću između osam i jedanaest milijardi eura", rekao je Jarkko Kivistö, savjetnik u odjelu za monetarnu politiku i istraživanje Finske središnje banke, za DW.
Već su se početkom godine sve političke stranke, uz jednu iznimku, složile podržati fiskalno pravilo kojim se buduća vlada obvezuje da će do 2031. ograničiti proračunski deficit zemlje na dva do 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda.
Premijer odbacuje povećanje poreza
Orpoova konzervativna Nacionalna koalicija (Kokoomus) zasad je jedina stranka koja u obećava dodatne uštede od devet milijardi eura ako dobije drugi mandat. Uz daljnje rezove u području zdravstva, skrbi i socijalne zaštite Orpo planira i mjere u području strukovnog mirovinskog osiguranja, no bez smanjenja mirovina koje se trenutačno isplaćuju.
Dok socijaldemokrati žele teret reformi rasporediti na smanjenje izdataka i povećanje poreza, Orpo svoj cilj nastoji ostvariti bez povećanja poreza. To bi značilo da bi glavni teret morale snositi javne usluge. Kivistö je ipak upozorio: „Deficit je toliko velik da bi bio potreban paket mjera koji uključuje i povećanje poreza i smanjenje izdataka."
Iako je stopa rizika od siromaštva u Finskoj ispod prosjeka EU-a, stopa nezaposlenosti viša je nego u bilo kojoj drugoj državi članici. U kolovozu je stopa nezaposlenosti u Finskoj prema Eurostatu, statističkom uredu EU-a, iznosila 10,3 posto, što je malo iznad vrijednosti od 10 posto u Španjolskoj. Nezaposlenost mladih dosegnula je 23,3 posto, u usporedbi s prosjekom EU-a od 15,4 posto.
S obzirom na već opadajuću potrošnju kućanstava, Lauri Olappa, ravnatelj Finskog centra za nove gospodarske analize, upozorio je da bi novi krug štednje bio težak udarac za domaće gospodarstvo. „Više od četvrtine stanovništva zaposleno je u javnom sektoru; ako tim radnicima prijete otkazi, stopa štednje će porasti, a privatna će potrošnja ponovno opasti", rekao je Olappa za DW.
Niz opterećenja, od pandemije bolesti COVID-19 preko viših kamata do posljedica dvaju ratova, otežao je nastojanja da se smanji sve veći jaz između prihoda i zaduživanja. Nacrt proračuna za 2027. i dalje predviđa financijski jaz od 12,4 milijarde eura.
Finska se naoružava
Već prije rata u Ukrajini Finska se obvezala kupiti 64 borbena zrakoplova F-35A od SAD-a za oko 8,4 milijarde eura. Tijekom rata Rusije u Ukrajini, koji traje već više od četiri godine, ova nordijska je država povećala vojne izdatke s 4,5 na više od osam milijardi dolara godišnje. To proizlazi iz podataka Stockholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI.
U travnju je vlada najavila da će obrambene izdatke dodatno povećati na 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i tako se približiti NATO-ovu cilju od 3,5 posto.
S obzirom na cijene nafte, koje zbog sukoba u Iranu ostaju na gotovo 100 američkih dolara po barelu, vlada se dosad opirala pritisku da poveća subvencije za gorivo. To se događa unatoč tome što je Finska središnja banka u prvim mjesecima iranskog sukoba zabilježila porast troškova uvoza energije od 50 posto.
Iako su prijelaz na obnovljive izvore energije i pokretanje nuklearnog reaktora Olkiluoto 3 2023. ublažili goru energetsku krizu, središnja banka upozorila je preko ljeta da bi trajno visoke cijene nafte i plina iduće godine imale za posljedicu „slabiji gospodarski rast i višu inflaciju".
Još je jedina svijetla točka uspješan finski izvozni sektor, koji ima koristi od snažnog priljeva narudžbi u metalnoj i brodograđevnoj industriji. Olappa je tu dinamiku usporedio s „procvatom Nokije", kada je nekadašnji predvodnik na tržištu mobilnih telefona znatno pridonosio finskom gospodarskom rastu. „Postoji mogućnost da nas izvozni sektor izvuče iz ove recesije", rekao je za DW, pod uvjetom da potražnja iz ostatka Europe ostane snažna.
Tržišta pokazuju strpljenje
Unatoč brojnim preprekama u smanjenju proračunskog deficita, reakcija tržišta na finske probleme s dugom dosad je bila suzdržana. Rejting agencije zadržale su izglede za zemlju stabilnima, uz iznimku agencije S&P, koja je u travnju izglede postavila na „negativne", ali bez snižavanja samog rejtinga.
6. listopada premija na kamatu koju finska vlada mora plaćati u odnosu na Njemačku za desetogodišnje obveznice iznosila je 38 baznih bodova. Za usporedbu: kod Francuske ta je vrijednost iznosila 128, a kod Italije 107 baznih bodova. Drugim riječima, ulagači finski državni dug i dalje smatraju jednim od najsigurnijih ulaganja u Europi.
To vrijedi, međutim, samo dok sljedeći šok ne dođe u obliku dugotrajnijeg rasta cijena nafte, nove eskalacije od strane Rusije ili dužničke krize u eurozoni sa žarištem u Francuskoj, piše DW.
Idućeg bi ožujka Finska mogla deseti put zaredom biti proglašena najsretnijom zemljom na svijetu. Koliko će dugo osmijeh potrajati kad mjesec dana poslije stigne račun za desetljeća zaduživanja, teško je predvidjeti.
Otvori KEKS Pay
