Najveće svjetske naftne kompanije mogle bi objaviti golem rast dobiti za proljetne mjesece, tijekom kojih je rat između SAD-a i Irana gotovo zaustavio promet kroz Hormuški tjesnac, ograničio globalnu opskrbu i podigao cijene goriva.
Američki naftni divovi Exxon Mobil i Chevron danas će objaviti poslovne rezultate za drugo tromjesečje, a analitičari očekuju da će im zarada snažno porasti zahvaljujući višim cijenama nafte i rekordnoj zaradi rafinerija.
Brent, međunarodna referentna cijena nafte, prije eskalacije sukoba kretao se oko 70 dolara po barelu. Tijekom većeg dijela ožujka, travnja i svibnja bio je iznad 100 dolara, a u jednom je trenutku dosegnuo 126 dolara. Prosječna cijena u drugom tromjesečju iznosila je 96.68 dolara, 23 posto više nego u prva tri mjeseca godine.
Hormuzom je prolazila petina svjetske nafte i plina
Sukob traje već šest mjeseci, a gotovo je zaustavio plovidbu Hormuškim tjesnacem. Tim uskim morskim prolazom prije rata prolazila je približno petina svjetske nafte i prirodnog plina.
Manja opskrba podigla je cijene benzina, dizela i avionskog goriva. U pojedinim zemljama došlo je i do nestašica. Australija je povremeno ograničavala prodaju goriva, dok su Nepal i Šri Lanka zbog krize zatvarali dio državnih ureda.
Dok potrošači plaćaju više, kompanije koje proizvode naftu izvan Perzijskog zaljeva mogu je prodavati po znatno višim cijenama. Exxon je već procijenio da bi mu dobit u drugom tromjesečju mogla biti oko pet milijardi dolara veća nego u prethodnom.
Analitičari očekuju prilagođenu tromjesečnu zaradu od oko 15.7 milijardi dolara, gotovo trostruko veću nego početkom godine.
Europske kompanije već zaradile 22 milijarde dolara
Šest najvećih europskih naftnih kompanija u prvom je tromjesečju zajedno ostvarilo približno 22 milijarde dolara dobiti, 43 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, prema analizi organizacije Global Witness.
Riječ je o kompanijama Shell, BP, TotalEnergies, Eni, Equinor i Repsol. Njihova zajednička zarada bila je najveća od kraja 2022., kada su cijene energenata snažno porasle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
"U svijetu postoje skupine koje vrlo dobro prolaze kroz ovu krizu, a proizvođači nafte jedna su od njih", rekao je Patrick Galey iz Global Witnessa.
Upozorio je da istodobno stotine milijuna ljudi trpe nestanke struje, ograničenja potrošnje, nestašice i rast cijena hrane zbog poskupljenja energije i gnojiva.
Demokrati traže porez na ratni ekstraprofit
Demokratski zastupnici u američkom Kongresu u ožujku su predložili uvođenje poreza na izvanrednu dobit velikih proizvođača nafte. Prihod od poreza podijelio bi se potrošačima koji plaćaju skuplje gorivo.
Prijedlog senatora Sheldona Whitehousea i zastupnika Roa Khanne obuhvatio bi kompanije koje su prošle godine proizvodile ili uvozile najmanje 300.000 barela nafte dnevno.
Porez bi iznosio 50 posto razlike između trenutačne cijene barela i prošlogodišnjeg prosjeka.
"Poštenije je oporezovati iznimno visoke profite nego ukidati programe prehrane za djecu", rekao je Whitehouse.
Slični prijedlozi prethodnih godina nisu dobili dovoljnu potporu za prolazak kroz Kongres.
Gorivo u SAD-u poskupjelo za dolar
Prosječna cijena galona običnog benzina u SAD-u prije napada na Iran bila je niža od tri dolara. Ovaj je tjedan dosegla 4.10 dolara, približno dolar više nego u isto vrijeme prošle godine.
Naftne kompanije ne određuju izravno tržišnu cijenu nafte, koja ovisi o ponudi, potražnji i odlukama trgovaca i rafinerija. Ipak, kombinacija visoke cijene sirove nafte i snažne potražnje za prerađenim gorivima stvara im iznimno povoljne uvjete.
Posebno dobro prolaze kompanije poput Exxona i Chevrona, koje istodobno crpe naftu i posjeduju rafinerije.
Rafinerije ostvaruju povijesno visoke marže
Rafinerije prerađuju sirovu naftu u benzin, dizel, kerozin i loživo ulje. Njihova se očekivana zarada mjeri razlikom između cijene nafte i vrijednosti prerađenih proizvoda, poznatom kao rafinerijska marža.
Krajem srpnja rafinerije su za barel nafte vrijedan oko 80 dolara mogle očekivati zaradu od 50 do 60 dolara. Uobičajeni raspon kreće se između 20 i 25 dolara.
"Povrat u rafinerijskom poslovanju snažno je porastao. Cijena nafte sada je takva zbog rata s Iranom, ali rafinerije u međuvremenu zarađuju golem novac", rekao je profesor energetskih financija Tom Seng.
Američke rafinerije rade gotovo punim kapacitetom. Dodatno im pogoduje to što su neke rafinerije u Rusiji i na Bliskom istoku oštećene, dok dio azijskih postrojenja ne uspijeva nabaviti dovoljno sirove nafte.
Dizel i avionsko gorivo donose posebno veliku zaradu. Cijena dizela u SAD-u približno je 41 posto viša nego prije blokade Hormuškog tjesnaca.
Ne profitiraju svi jednako
Kriza ne donosi dobit svim energetskim kompanijama. Američki proizvođači i međunarodne kompanije koje većinu nafte crpe izvan Perzijskog zaljeva mogu povećati prihode jer prodaju po višim cijenama.
Kompanije na Bliskom istoku, međutim, suočavaju se s problemima u izvozu, oštećenim naftnim poljima i postrojenjima te rastom troškova transporta i sigurnosti.
Na kraju trošak snose građani, ne samo kroz benzin, dizel i avionske karte. Energija je ugrađena u cijenu gotovo svih proizvoda, pa skuplja goriva povećavaju troškove prijevoza, proizvodnje i hrane.
Otvori KEKS Pay
