Istina, dobrota i ljepota nisu samo ideje, one imaju lice, imaju ime, a to je ime Isus Krist i zato na Uskrs ispovijedamo da je u uskrslome Kristu istina ustala iz groba, dobro pobijedilo zlo, a ljepota ljubavi zasjala jače no ikada, rekao je na svetkovini Uskrsa zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Na nedjelju uskrsnuća Gospodnjega, Kutleša je u Zagrebačkoj katedrali rekao kako, kada filozofi poput Platona i Aristotela govore o najvišim dobrima, kada sveti oci i teolozi ispovijedaju da je Bog sama istina, samo dobro i sama ljepota, te kada sv. Toma Akvinski uči da su istina, dobrota i ljepota transcendentalne oznake bića, tada ne govore o pukim apstraktnim pojmovima.
Govore o onome što jedino može ispuniti ljudsko biće, rekao je zagrebački nadbiskup. Sve što postoji nosi u sebi neki trag istine, jer je pojmljivo; trag dobrote, jer je vrijedno; trag ljepote, jer zrači, a Evanđelje, naglasio je, svjedoči da istina, dobrota i ljepota nisu samo ideje. "One imaju lice. One imaju ime. To je ime Isus Krist. Zato na Uskrs ispovijedamo da su sva tri ljudska traganja ispunjena, jer u uskrslome Kristu Istina je ustala iz groba, Dobro je pobijedilo zlo, a Ljepota ljubavi zasjala je jače no ikada", istaknuo je u homiliji, prenosi Hina.
Istina
Čovjek, rekao je zagrebački nadbiskup, ne može živjeti bez istine, a današnji moderan svijet, upozorio je, ima dvosmislen odnos prema istini te se često čuju rečenice poput: "Svatko ima svoju istinu", "Istina je relativna“, "Sve ovisi o perspektivi",
"Takve su tvrdnje samo znak da smo izgubili povjerenje u stvarnost. Ako je svaka istina podjednako vrijedna, onda nijedna nije obvezujuća i svijet se raspada u kaosu mišljenja. Srce, međutim, sluti da stvari stoje drukčije (...) Istina nije ugovor koji potpisujemo, nego horizont koji nas zove da mu priđemo bliže", rekao je nadbiskup.
Uskrs je upravo to, naglašava Kutleša, Božji odgovor na pitanje istine, ako je Krist doista uskrsnuo, onda sve zadobiva svoje mjesto.
"Njegove riječi nisu bile metafora. Njegova obećanja nisu bila puka utjeha. Uskrsnuće potvrđuje istinitost njegovih riječi. Potvrđuje da Bog postoji, da je ljubav jača od smrti, da pravda ima smisla i da patnja, kada je sjedinjena s ljubavlju, nije uzaludna", rekao je.
Dobrota
Govoreći o dobroti, Kutleša govori da ako je Uskrs očitovanje Istine, on je ujedno i potvrda dobrote.
"Svi na neki način znamo što je dobro. Dijete to zna u svojoj čistoći. Zna da je dobro voljeti, dijeliti, opraštati. No, znati i činiti dvije su različite stvari. U svakome se od nas odvija drama - želimo činiti dobro, ali nas privlači i ono suprotno. To iskustvo nije nepoznato ni starim Rimljanima - već je pjesnik Ovidije priznao: 'Prepoznajem što je bolje i odobravam, ali slijedim ono gore'", naveo je.
Podsjeća i na riječi sv. Pavla: "Ta ne činim dobro koje bih htio, nego zlo koje ne bih htio - to činim".
Kutleša upozorava da zlo nije samo izvan nas, nije samo u društvenim strukturama, u nametnutim odlukama moćnika ili sustava, te citira Solženjicina -"Crta koja dijeli dobro i zlo ne prolazi između država, između klasa, između stranaka - ona prolazi kroz svako ljudsko srce - i kroz sva ljudska srca”.
"Problem zla nije prvotno politički, moralni ili društveni, nego duhovni. Zato borbu protiv zla ne možemo svesti na promjene sustava, ona počinje u dubini vlastitoga srca", ističe Kutleša.
Ljepota
Govoreći o trećem ljudskom traganju, Kutleša kaže da postoji nešto u čovjeku što teži ljepoti, i to ne samo estetskoj, nego onoj koja dira dubinu duše.
"Ljepota je poput šapata Božjega u stvaranju - tiha, ali neodoljiva. U susretu s nečim lijepim, bilo s prirodom, glazbom, umjetnošću ili dobrim djelom, srce nam zastane, oči se napune suzama, duša postane svjesna da je dotaknuta nečim beskrajnim", rekao je nadbiskup.
Smatra da ljepota pokreće čovjeka jer u njoj naziremo nešto što nas nadilazi te je istaknuo da najveća ljepota nije bila na planini Tabor gdje je Krist zablistao preobražen već na Kalvariji, gdje se ljubav nije povukla ni pred mrakom.
"Aleluja" kao pjesma ljepote, napomenuo je, nije samo radost što je smrt pobijeđena, nego i divljenje pred neizrecivim skladom Božjega plana - kako Bog iz zla izvodi dobro, iz ružnoće progonstva rađa ljepotu spasenja.
"U toj pjesmi čitav svemir nalazi svoju melodiju. Uskrs je kozmički trenutak ljepote - trenutak kada je Bog ponovno rekao: "I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro".
Kršćanin, ako je svjedok Uskrsa, nužno je i svjedok ljepote, nije samo pozvan govoriti istinu i činiti dobro, nego svojim životom očitovati ljepotu Evanđelja - ljepotu vjere, liturgije, milosrđa, zaključio je Kutleša.
"Uskrs nije samo događaj koji se dogodio Kristu. Uskrs je događaj koji se mora dogoditi u tebi", poručio je.
Otvori KEKS Pay
