Nepravilna i prekomjerna uporaba antibiotika nije samo medicinski problem. Zbog povećane potrošnje mesa u svijetu, postali su sastavni dio hrane koja se daje kravama, svinjama, pilićima. Njihov zadatak je učiniti da životinje postanu otpornije na infekcije. Konzumiranje mesa tretiranog antibioticima ima nesagledive posljedice po ljudsko zdravlje. Farmeri i u BiH, doznaje EuroBlic, na svoju ruku daju antibiotike stoki, čime riskiraju ne samo zdravlje životinja nego i ljudi, upozoravaju veterinari i naglašavaju da neracionalna uporaba antibiotika može izazvati ozbiljne posljedice, čak i smrt životinja.
Farmeri negiraju
U Veterinarskoj komori RS-a, međutim, ističu da se često događa da antibiotik koji daju životinji na terenu jednostavno ne djeluje. “To je dokaz da su životinje već postale rezistentne na ove lijekove koji se mogu prošvercati ili nabaviti preko interneta. Farmeri ne znaju što i kada treba koristiti, pa imamo neracionalnu uporabu antibiotika kod životinja, koji na kraju završavaju u mesu i mlijeku”, kazao je za EuroBlic predsjednik Veterinarske komore RS-a Saša Bošković. S druge strane, u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a tvrde da farmeri antibiotike uglavnom nabavljaju od veterinara. “Ako netko sumnja, treba pojačati kontrolu prilikom klanja, pa kazniti one za koje se utvrdi da su antibiotike davali na svoju ruku”, poručili su farmeri. Pitanje mesa tretiranog antibioticima postavljeno je kao jedno od ključnih za opstanak čovječanstva. Postojeći antibiotici, zbog masovne i nepravilne uporabe, nisu više učinkoviti u uništavanju bakterija koje nas napadaju.
Širenje u okruženje
Salmonela, Campylobacter, Escherichija i drugi rizici za čovjekovo zdravlje razvili su svoje obrambene mehanizme na postojeće antibiotike. Maja Travar, načelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju UKC-a RS-a, kazala je da, od svih načina uporabe antibiotika kod životinja, najveću pozornost javnosti pobuđuje vrlo diskutabilna uporaba antibiotika kao promotera rasta. “Međutim, ovo je dovelo do pojave sojeva rezistentnih na antibiotike kod životinja hranjenih na ovaj način. S farmi se multirezistentni i panrezistentni sojevi bakterija preko životinja i otpadnih voda šire dalje na biljke i životinje u okruženju, a mogu dovesti i do teških infekcija kod životinja i ljudi”, naglasila je Travar. Kad je riječ o prepoznavanju tretirane i zaražene hrane, stručnjaci upozoravaju da su nevidljive i farmakološki aktivne supstancije koje jedemo s hranom, kao što su teški metali, hormoni, antibiotici, različiti konzervansi, pesticidi i brojni drugi hazardi, danas dominanti. Njih ne mirišemo, ne vidimo, ne utječu na okus, akumuliraju se i lagano nas ubijaju.
