Iako su sustavi obrazovanja slični, ipak se razlikuju po pojedinim regijama u svijetu. U Sjedinjenim Američkim Državama sljedeći je sustav obrazovanja: vrtić, predškolsko obrazovanje, osnovna škola s osam razreda, srednja škola s tri razreda, fakultet od četiri godine, magisterij od dvije godine i doktorat od pet godina, piše Večernji list BiH.
Bogata i značajna povijest
U svijetu su poznata američka sveučilišta. Među najpoznatijim sveučilištima u svijetu je Harvard, koje je blizu Bostona. Ujedno je i najstarije sveučilište u SAD-u. Osnovano je 1636. godine. Osim njega, poznatija sveučilišta su Princeton, Yale, Tehnološki institut Massachusetts, Stanford, Sveučilište u Pennsylvaniji, Kalifornijski institut za tehnologiju, Sveučilište Columbia, Sveučilište u Chicagu… U svijetu je poznata američka udruga osam sveučilišta s imenom Ivy League (Liga bršljana). U toj udruzi su Sveučilište Brown, Sveučilište Columbia, Cornell, Dartmouht, Harvard, Sveučilište u Pennsylvaniji, Princeton i Yale.
Fra Vinko Baćak i ja obišli smo Sveučilište Yale. Po starini je treće sveučilište u SAD-u. Osnovano je 1701. godine. U svim programima Sveučilišta ima oko 12.000 studenata koji dolaze iz 119 država. Godina studija stoji više od 50.000 dolara. Ako se uključi stanovanje, udžbenici, hrana i sve što je potrebno za studentski život, onda treba računati na više od 80.000 dolara godišnje. Razgovarali smo s prof. dr. Miroslavom Volfom. Podrijetlom je iz Osijeka. Reče nam da na tom sveučilištu predaje šest profesora iz Hrvatske.
Između New York Cityja i Pennsylvanije u državi New Jersey smješteno je jedno od najpoznatijih sveučilišta u svijetu - Sveučilište Princeton. Četvrto je po nastanku sveučilište u SAD-u. Utemeljeno je 1746. kao College of New Jersey u mjestu Elizabeth. Zatim, nekoliko godina, od 1747., bilo mu je sjedište u Newarku. Službeno postaje Sveučilište u Princetonu 1896. godine. Princeton je malo mjesto s jednom kratkom glavnom ulicom. S jedne strane te ulice razvilo se tako poznato sveučilište, a s druge je dio tog naselja. Lokalnim autobusom iz New Yorka treba sat i pol do Princetona. Prije dolaska u Princeton dogovarao sam susret s prof. dr. Margaretom Beissinger. Ubrzo je odgovorila na elektroničku poštu. Odgovaralo joj je da dođem na njezin fakultet u ponedjeljak u 16 sati. Ponedjeljkom ima konzultacije sa studentima.
Došao sam u veliki kampus Sveučilišta Princeton oko 13.30. Prvi dojam: starije kamene zgrade, mirno i puno zelenila. Po travi su sjedili studenti u skupinama. Razgovaraju, ali tiho da ih prolaznici ne čuju. Zamolio sam jednu studenticu da mi objasni gdje je zgrada East Pyne. U toj zgradi je kabinet profesorice Beissinger. Studentica je ljubazno pokazala zgradu. Ta studentica rodom je iz Jamajke i na prvoj je godini ekonomije. Razgledao sam kampus. Htio sam vidjeti i učionice. Koliko sam vidio, uglavnom su za petnaest studenata. Sveučilišta u Americi poznata su po dobrim knjižnicama. U kampusu su uglavnom i velike knjižare s potrebnom literaturom i suvenirnice. U blizini suvenirnice jedna je veća i prozračna prostorija u kojoj se može sjesti i čitati. Nakon razgledanja sjeo sam u tu prostoru. Na stolu je bila monografija o Sveučilištu "Princeton University – The First 250 Years". Povijest Sveučilišta počinje rečenicom: "Princeton nastaje, kao i druga najstarija američka sveučilišta, kao dijete Crkve". U monografiji je popis njihovih profesora koji su dobili Nobelovu nagradu. Istaknuli su kako imaju nobelovca u svim oblastima iz kojih se dobiva ta prestižna nagrada. Prof. John Bardeen dobio je dva puta Nobelovu nagradu iz fizike, 1956. i 1972. Ističu kako je po tome jedinstven jer u svijetu ima onih koji su dobili dva puta tu nagradu, ali iz različitih oblasti, npr. Marie Curie iz fizike 1903. i kemije 1911. Najviše njihovih nobelovaca je iz fizike. Dobili su 17 puta nagradu iz te oblasti. Na kraju monografije nekoliko stranica posvećeno je razmišljanju o budućnosti Sveučilišta. Šezdesetih godina 20. stoljeća studenti su imali istu frizuru koju su nazvali "princetonka".
Sveučilište u Mostaru
Došao sam pred profesoričin kabinet, koji je na drugom katu, petnaest minuta prije 16 sati. Tu je Katedra slavenskih jezika i literature. Vrata kabineta bila su otvorena. Pričekao sam deset minuta. Pokucao i ušao. Nakon pozdrava i upoznavanja predstavio sam naše Sveučilište u Mostaru. Profesorica je bila u Mostaru i ima lijepa sjećanja na naš grad. Ona predaje hrvatski, bosanski i srpski jezik. Na Odjelu slavistike najviše je zanimanja za ruski jezik. Pokazala mi je knjige po kojima rade. Želi stupiti u kontakt s našim Filozofskim fakultetom i profesorima hrvatskog jezika. Razgovor je brzo prošao iako je trajao sat vremena. Zahvalio sam joj na ugodnom razgovoru.
Kad sam završio razgovor s profesoricom, otišao sam vidjeti najznačajniju zgradu u kampusu: Nassau Hall. Studentica Kimberly Lynn Hou zamolila me da je fotografiram s kolegama i kolegicama pred tom zgradom između dva tigra. Upravo je obranila diplomski rad iz ekonomije. Ona je iz Kalifornije.
Na izlazu iz kampusa upitao sam jednog studenta gdje staje autobus za New York. Nije bio siguran, ali mi je pokazao mjesto gdje bi trebao biti jer su na cesti bili radovi.
Pitao sam ga odakle je i što studira. Iz New Mexica je. Prva je godina matematike. Petnaest ih je upisalo prvu godinu, ali već ih je osmero odustalo. Kaže kako je zadovoljan profesorima, njihovim tumačenjima i otvorenom komunikacijom. Ispiti se na neki način polažu svaki dan jer imaju mnogo obveza koje moraju završavati nakon nastave.•
